Barroso upozorio: EU prijeti raspad

U priopćenju za javnost Barroso je pojasnio kako je kriza koja potresa Uniju najveći izazov do sada. Od šefova Vlada zatražio je strpljenje oko dužničke krize u Grčkoj, no i ustvrdio kako će Grčka sigurno ostati članica eurozone, piše All Headline News. 

Pročitajte i ovo Neće mu se svidjeti Vučić se pohvalio jačanjem odnosa s EU-om, novo ga izvješće potkopalo: "Platforma za ruske dezinformacije" Usvojeno izvješće o proširenju EU-a Usvojeno izvješće o proširenju EU-a, HDZ-ovi zastupnici se usprotivili: "Da se ovo ukine, Hrvatsku nitko ne bi ništa pitao"

tri vijesti o kojima se priča priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." Nepojmljivo Strahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?" Zajednica stanovanja Nisu se poznavale, a sada žive zajedno pokraj Dunava: "Nismo željele u starački dom, ovo je nešto najbolje"

Barroso je govorio o mogućem uvođenju mehanizama kako bi se pomoglo grčkim bankama te o proširenju ovlasti europskog stabilizacijskog fonda. Od članica eurozone je zatražio da daju potporu planovima koji su dogovoreni u srpnju kako bi se riješili dužnički problemi koji prijete nekim članicama.

Ističući kako bi neusuglašena ekonomska politika mogla dovesti do raspada EU Barroso je pozvao na još snažniju integraciju radije nego da se ide prema raspadu Europe. Kaže kako zajednička valuta i jedno tržište neće funkcionirati ako se naglasak bude stavljao na nacionalne pristupe i politike budžeta.

Barroso je istaknuo kako će Komisija u tijednima koji dolaze predstaviti jedinstven okvir koji će dovesti do dublje ekonomske integracije i koordinacije u eurozoni. Slijedeći korak za zonu je da ujedini stavove i postavi granice unutar kojih će biti nagrađeni oni koji pravila poštuju, a kažnjeni oni koji ih ne poštuju, naveo je Barroso u priopćenju.

U Grčkoj i dalje prosvjedi protiv štednje

Dok je parlament glasovao o uvođenju još jednog poreza, građani su pravdu istjerivali šakama jer će se štednja ponovno prelomiti preko njihovih leđa. Iako su im i stručnjaci savjetovali da ne uvode nove poreze već smanje javnu potrošnju, najnovijim porezom na nekretnine, svaki Grk će plaćati od pola do 10 eura po četvornom metru.

Što su grčki parlamentarci uspjeli napraviti, provjerit će europski i stručnjaci iz MMF-a koji u Atenu stižu sutra.

'Želim istaknuti snažnu volju za promjenama u našoj zemlji. Sigurno ćemo ispuniti obveze. Odlučni smo poduzeti korake potrebne za izlazak iz krize', kazao je grčki premijer George Papandreu.

EP prihvatio dogovor o većoj proračunskoj disciplini

Europski parlament je danas u Strasbourgu izglasao paket od šest zakona koji bi trebao omogućiti lakše kažnjavanje članica eurozone koje krše dogovorena ograničenja u proračunskom deficitu i javnom dugu.

Riječ je o reformi pakta o stabilnosti eura, koji se pokazao nedostatnim u borbi protiv krize, jer ga se većina zemalja članica nije pridržavala zbog toga što nisu bile predviđene kaznene mjere.

Oko toga paketa, koji neki ocjenjuju da je već sada prevladan, dugo se vodila bitka između europskih institucija. Europski parlament zauzimao se za što više automatizma u odlučivanju o sankcijama protiv država koja krše dogovorena pravila, dok su države članice nastojale zadržati politički nadzor nad tim. Na kraju je postignut kompromis, tako da će se u preventivnoj fazi odlučivati običnom kvalificiranom većinom, a u korektivnoj fazi, kada se država članica ne odazove na upozorenje, odlučivat će se tzv. obrnutom kvalificiranom većinom, što znači da se ne bi glasovalo za uvođenje sankcije, nego za neuvođenje, tje. oni koji su protiv morali bi prikupiti dovoljnu većinu. U tom bi slučaju zemlje članice pred parlamentom morale javno obrazlagati zašto su protiv sankcija.

Komisija će ubuduće moći predložiti korektivne mjere i kazniti države koje ne poštuju utvrđena pravila da proračunski deficiti ne smije prelaziti 3 posto BDP-a, a javni dug ne smije prijeći 60 posto BDP-a. Zemlje koje budu upozorene na kršenja pravila morat će deponirati na blokirani račun iznos od 0,2 posto BDP-a, a u slučaju da se ne odazovu na upozorenje ostat će trajno bez toga iznosa.