U odnosu na isto razdoblje 2005. godine, promet je povećan za 5,6 posto, a prihod od cestarine bez PDV-a za 23,62 posto.
Pročitajte i ovo
Prema posljednjim podatcima HUKA-e, hrvatska mreža autocesta iznosi ukupno 1.049 kilometara, a mrežom gospodare četiri društva: Hrvatske autoceste (731 kilometar), Autocesta Rijeka-Zagreb (146 kilometara), Bina-Istra (131 kilometar) i Autocesta Zagreb-Macelj (41 kilometar).
HAC, koji ima i najdulju mrežu autocesta, u prvih je devet mjeseci prošle godine zabilježio i najviše vozila - 23,68 milijuna ili 56,2 posto od ukupnog broja vozila na autocestama.
HAC je ostvario i najveći prihod od cestarine, 871,42 milijuna kuna, što je 13,34 posto više nego u prvih devet mjeseci 2005. godine.
Tvrtka Autocesta Rijeka Zagreb zabilježila je promet od 10,08 milijuna vozila i prihode od cestarine od 299,76 milijuna kuna, što je za 10,13 posto više nego u prva tri tromjesečja 2005. godine.
Prihodi Bina Istre iznosili su 95,88 milijuna kuna i povećani su za 12,65 posto, a cestama kojima upravlja taj koncesionar prošlo je 4,82 milijuna vozila.
Najveći rast prihoda od cestarine, 58,36 posto, ostvario je koncesionar Autocesta Zagreb - Macelj koji je u devet mjeseci ostvario 68,68 milijuna kuna prihoda, uz promet 3,55 milijuna vozila.
Od početka prošle godine do kraja rujna na hrvatskim autocestama zabilježene su 1.993 prometne nesreće, što je 390 nesreća više u usporedbi s podatcima za devet mjeseci 2005.
Pritom je smanjen broj nesreća s poginulima, kao i broj poginulih na autocestama, a povećan broj nesreća s ozlijeđenima i s materijalnom štetom.
U devet mjeseci prošle godine na autocestama se dogodila 31 nesreća s poginulima, a u njima je poginulo 45 osoba (u devet mjeseci 2005. u 35 nesreća poginule su 54 osobe).
Najviše je osoba u prvih devet mjeseci prošle godine, 22 osobe, poginulo na autocestama kojima upravlja HAC, a najmanje, dvije, na autocesti Zagreb - Macelj.
Na autocestama se u devet mjeseci prošle godine dogodilo i 326 nesreća s ozlijeđenima, što je devet nesreća više nego u istom razdoblju 2005., te 1.636 nesreća s materijalnom štetom, što je 387 nesreća s materijalnom štetom više nego u devet mjeseci 2005.
