VAŠ BANKOVNI RAČUN VIŠE NIJE TAJNA Evo u kojim slučajevima trebate biti zabrinuti

tri vijesti o kojima se priča KINA I JAPAN Sukob se pogoršava: "To signalizira potencijalni napad" Ostavio djevojku da se smrzne Kamera uhvatila trenutke jeze u Alpama: "Jedna svjetiljka se odvaja i nastavlja sama, dok druga ostaje i gasi se" Izdano upozorenje Snažan potres pogodio Japan: "Počelo je polako, a onda se cijela zgrada počela tresti"

Banka od početka 2017. državi uredno šalje podatke o svemu što ste kupili, prodali i uštedjeli. Sve što zaradite, sve što vam netko uplati na račun i sve što s njega potrošite, porezna uprava od ove godine pratit će svaka tri mjeseca. Država će znati za svaku vašu transakciju.

Pratit će se tekući, žiro, pa i štedni računi. Novost je da će putem OIB-a, država pratiti i vaše račune u inozemstvu. Što se tiče računa u Hrvatskoj, do sada je Porezna uprava podatke o aktivnostima građana dobivala od banaka samo ako ih je tražila.

"Porezna uprava će se koncentrirati na neka velika odstupanja u ponašanju obveznika, neke velike neusklađenosti, al' te neke manje transakcije, uobičajena ponašanja obveznika, kao što je prebacivanje novca na obiteljski račun, neće se porezno razmatrati", pojašnjava Marko Nenadić iz Porezne uprave.

"Ako ste kupili auto od 300 tisuća kuna, a vaša primanja su 50 tisuća kuna, naravno da je to već nesrazmjer prihoda i rashoda. Međutim, ako imate sve transparentno, onda uopće nema problema", pojašnjava knjigovotkinja Vesna Kunovac, navodeći primjere u kojima će država reagirati ili ne.

Država na taj način želi spriječiti malverzacije i utaju poreza. Zbog sumnjivih transakcija, iz porezne vas mogu pozvati na razgovor, a onda ćete morati objasniti odakle vam novac, i kako ste ga zaradili. "Čak i ako nas Porezna uprava pozove, ili je možda riječ o nekoj većoj svoti, smatram da novac koji ima svoje porijeklo i koji je prošao tu košaru oporezivanja, neće biti sumnjiv", kaže porezna stručnjakinja Đurđica Jurić.

Oni koji, pak, izbjegavaju plaćanje poreza, smatra Jurić, trebali bi se zabrinuti. "Primjerice, novčani primici od offline klađenja u inozemstvu, doznake na ime nekih honorara koji su došli iz inozemstva, a građanin nije to prijavio u Hrvatskoj i nije platio porez", pojašnjava Jurić.

Prema većim kontrolama građani su podijeljenih mišljenja.

U protekle četiri godine Ured za sprječavanje pranja novca blokirao je 165 transakcija u ukupnom iznosu od 203 milijuna kuna. Kako doznajemo, broj transakcija u stalnom je porastu. Samo u jednom slučaju iz prošle godine Ured je blokirao sumnjive transakcije u ukupnom iznosu većem od 20 milijuna kuna.