Oko 3,8 milijuna hrvatskih birača danas bira 11 zastupnika u Europski parlament gdje će zastupati interese naše zemlje do 2019. godine . Na raspolaganju im je 25 kandidacijskih lista, tri manje nego prošle godine kada su zastupnici birani na jednogodišnji mandat. Za razliku od izbora za hrvatski parlament, na ovim izborima omogućeno je takozvano preferencijalno glasovanje, a to znači da birači svoj glas, osim za listu, mogu dati i za bilo kojeg kandidata na njoj.
Kako je prošlogodišnje izbore obilježio iznimno nizak odziv birača, samo 20,83 posto, što je jedan od najlošijih rezultata u povijesti EU, ove je godine glavni zadatak svim političarima bio; motivirati građane da izađu na izbore. Koliko su uspjeli uvjeriti birače da je Europski parlament mjesto na kojima se donose važne odluke koje utječu na njihov svakodnevni život, tek ćemo vidjeti. Nizak odaziv na ove izbore nije, međutim, problem samo Hrvatske. Prema istraživanju agencije Ipsos provedenom u 12 zemalja EU, na izbore za Europski parlament izaći će svega 35 posto birača, a samo 33 posto Hrvata izjasnilo se da će se odazvati na birališta.
Ovo su prvi izbori da Hrvati na birališta izlaze zajedno s gotovo 400 milijuna Europljana koji žive u članicama Europske unije. U 28 zemalja izbori se održavaju tijekom četiri dana; od 22. do 25. svibnja. Ukupno se bira 751 parlamentarac, a zastupat će interese čak 500 milijuna građana EU. Prosječna plaća europarlamentarca je oko 8000 eura.
Počeli Europski izbori: Otvorena birališta u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji
Broj zastupnika u Europskom parlamentu je razmjeran udjelu stanovnika pojedine države. Države članice mogu u Europskom parlamentu imati minimalno šest i maksimalno 96 zastupnika. Njemačka ima najviše zastupnika - 96, Francuska 74, Velika Britanija i Italija po 73, Španjolska 54, Poljska 51, a Malta, Luksemburg, Cipar i Estonija po šest.
Na proteklim izborima za Europski parlament 2013. godine Hrvatska je imala pravo na 12 zastupnika, no u međuvremenu je ukupan broj zastupnika u Europskom parlamentu smanjen.
Hrvati će moći glasovati na ukupno 6.337 biračkih mjesta, od čaga je 6. 258 u Hrvatskoj a 79 u inozemstvu. Birališta se zatvaraju u 19 sati, međutim, prve neslužbene rezultate Državnog izbornog povjerenstva morat ćemo čekati čak četiri sata. Naime, zakonski je propisano da sve članice, pa tako i Hrvatska, moraju pričekati da se zatvori i posljednje biračko mjesto u svih 28 država članica kako rezultati u jednoj državi ne bi utjecali na birače u drugoj. A zadnji će s izbornih mjesta Talijani, i to u 23 sata. Izlaznih anketa neće biti.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
