Oni su nas napustili u 2012...

Pročitajte i ovo 'Ne smijemo zaboraviti zasluge' Odbor predložio da se Borisu Špremu posmrtno dodijeli Nagrada Grada Zagreba Nemoguće lažirati VIDEO Filmaš objasnio zašto snimka slijetanja na Mjesec ne može biti lažirana!

'Malen korak za čovjeka, ali velik za čovječanstvo!', svijet će uvijek pamtiti rečenicu koju Neil Armstrong radio vezom izgovorio kada je, vodivši misiju Apolla 11, 20. srpnja 1969. godine sletio na Mjesec na kojem je tri sata proveo u šetnji. 83-godišnji Armstrong nas je napustio u kolovozu ove godine zbog komplikacija nakon operacije srca, a njegov je pepeo rasut po Atlanskom oceanu.

>> Otvorio dušu i prvi put progovorio o misiji na Mjesec!

>> Pogledajte 10 cool letjelica kojima je letio Neil Armstrong

Desetak dana nakon Armstronga, u 82. godini preminuo je Mike Vucelic (Milojko Vučelić), projektni menadžer NASA-ine svemirske misije Apollo 11, porijeklom iz Hrvatske. Vucelic je rođen 1930. u Garešnici, a diplomirao je 1954. na Strojarskom fakultetu u Zagrebu. Jedno je vrijeme radio za Mercedes-Benz u Njemačkoj, a 1956. na poziv rođaka preselio se u SAD gdje se zaposlio prvo u Cessni, a 1962. u tvrtki North American Aviation, koja je surađivala s NASA-om. Kao njihov zaposlenik od samog je početka sudjelovao na programu Apollo, a najzapamćenija je misija Apollo 11 u sklopu koje je čovjek prvi put stupio na Mjesec.

I dok su neki živjeli ‘život fantastike’, o njoj je pisao upravo Ray Bradbury, legenda znanstvene fantastike. Autor je ‘Marsijanskih kronika’, ‘Fahrenheita 451’, ‘Ilustriranog muškarca’ i ‘Sunčevih zlatnih jabuka’, prodao je osam milijuna primjeraka svojih knjiga na 36 jezika. Njegovo se ime nalazilo na vrhu svih ljestvica najvažnijih SF pisaca 20. stoljeća, uz Isaaca Asimova, Arthura C. Clarkea, Roberta A. Heinleina i Stanislawa Lema. Iako nikada nije dobio Pulitzerovu nagradu, Bradbury je 2007. dobio posebno Pulitzerovo priznanje za ‘uglednu, bogatu i vrlo utjecajnu karijeru nenadmašnog autora znanstvene fantastike’. Umro je u 91. godini u svom domu u Kaliforniji.

Napustila su nas I dva velikana hrvatske književnosti. U 80. godini preminuo je akademik Ivan Kušan. Bio je urednik nekoliko časopisa, cijenjeni autor dječjih romana, priča i putopisa. Njegova su djela obilježila djetinjstva mnogih generacija hrvatskih školaraca. Priče o dječaku Koku i njegovim pustolovinama i lažljivoj djevojčici Meliti poznate su svima, kao i ostale njegove knjige.

A u 98. godini u Zagrebu je preminuo je moreplovac i hrvatski književnik Joža Horvat. Ovaj svestrani autor proslavio se putopisima, a kao pisac je bio aktivan skoro do kraja života. Prije sedam godina u autobiografiji "Svjedok prolaznosti" opisao je svoj životni put, od rođenja i dječaštva u Međimurju do poslijeratnog razdoblja kada je zbog djela "Ciguli-miguli" označen kao neprijatelj partije i nakratko uklonjen iz javnog života. Tada se okrenuo plovidbi i moru. Pisao je romane, pripovjetke i drame, filmske scenarije, novinske članke i radio-drame.

Nakon teške bolesti preminuo predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem

Nakon duge I teške bolesti ovog je ljeta preminuo hrvatski političar i predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem koji je bolovao od iznimno malignog oblika multiplog mijeloma. Od teške bolesti preminuo je u SAD-u gdje je nastavio svoje liječenje. Boris Šprem u politici je prošao sve političke stepenice, kako stranačke tako i na nacionalnoj razini. Osim što je bio saborski zastupnik bio je i predsjednik zagrebačke Gradske skupštine. Bio je i blizak s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem, a bio je i predstojnik njegova ureda u prvom mandatu.

Prvu bitku s teškom bolešću počeo je u prosincu 2010. godine. Tada su mu liječnici dijagnosticirali težak oblik zloćudne bolesti plazme stanica krvi, multiplog mijeloma. Sve ga je to zadesilo kao predsjednika Gradske skupštine. Manje je radio, ali posao nije želio ostaviti. Prošao je tešku kemoterapiju i vjerovao da je pobijedio bolest. Taj je dio svojega života nazivao prekretnicom koja ga je dijelom, priznao je, i promijenila. Vratio se politici, govorio je da je jači nego ikada.

No, svega 8 mjeseci nakon preuzimanja funkcije predsjednika Sabora bolest se vratila. Nije tajio i javnost je obavještavao o svom stanju. Kada mu hrvatski liječnici nisu mogli pomoći otišao je u Ameriku. No iznimno rijetka bolest u drugoj je borbi bila jača.

Početkom godine u svom je domu umro prvi predsjednik neovisne Makedonije Kiro Gligorov, u dobi od 95 godina. Od proglašenja neovisnosti 1991., Gligorov je postao prvi predsjednik Republike Makedonije i odradio je dva mandata do 1999. Poslije prvih nemira u bivšoj Jugoslaviji zahtijevao je da se svi makedonski vojnici povuku iz JNA, a s generalom Blagojem Adžićem dogovorio je mirno povlačenje jedinica JNA iz Makedonije. Početkom listopada 1995. godine u Skoplju je na njega bio izveden neuspjeli atentat.

A hrvatski je sport ostao bez proslavljenog plivača Veljka Rogošića koji je u kolovozu preminuo nakon duge i teške bolesti. U bogatoj i dugotrajnoj karijeri najvećim Rogošićevim pothvatom smatra se u 67 godini života preplivavanje dionice dugačke 171 kilometar od Sicilije do Tunisa 2008. godine čime je ostvario spajanje dvaju kontinenata Europe i Afrike vlastitim maratonskim plivanjem. Za to mu je trebalo nešto više od 50 sati. Rogošić je 2005. godine preplivao tisuću kilometara od Savudrije do Prevlake, a godinu dana ranije preplivao je La Manche.

Sudjelovao je na dvama Olimpijskim igrama 1960. u Rimu i 1964. godine u Tokiju, te na trima Mediteranskim igrama - u Napulju, Tunisu i Izmiru. Rogošić je 203 puta nastupao za reprezentaciju bivše države, 142 puta je bio državni prvak, a 51 puta je obarao državne rekorde u disciplinama: slobodno 1500 metara i 400 metara, mješovito na 400 metara i 200 metara, te na 200 metara delfinovim stilom.

Preminuli 'tata Cedevite' i 'tata Red Bulla'

U svibnju je preminuo magistar farmacije Martin Stanković, poznatiji kao ‘tata Cedevite’. Naime, on je 70-ih izmislio napitak koji je postao jedan od najpoznatijih i najprodavanijih hrvatskih brendova. 'Kad predsjednik Hrvatske gospodarske komore Vidošević rekao i da Hrvatska od samostalnosti nije uspjela razviti nijedan novi svjetski brend, često spomene uspjeh Cedevite. To mi kao znanstveniku predstavlja veliko zadovoljstvo. Da sam na Zapadu izumio sličan proizvod, vjerojatno bih se okitio unosnim menadžerskim ugovorom i zasigurno bi me mudro marketinški eksploatirali. Ovako živim anonimno i od mirovine koja iznosi četiri tisuće kuna', ispričao je u svom posljednjem intervjuu Stanković.

A svijet je napustio ‘otac’ još poznatijeg svjetskog napitka koji je, za razliku od našeg Martina Stankovića, zahvaljujući svom izumu postao milijarder. Naime, u 89. godini umro je tajlandski milijarder Chaleo Yoovidhya, izumitelj energetskog napitka 'Krating Daeng' na čijoj je osnovi nastao 'Red Bull'. Krating Daeng na tajskom jeziku znači crveni bik, a tim se energetskim napitkom, tijekom svoga posjeta Tajlandu 1984., oduševio austrijski poduzetnik Dietrich Mateschitz. On je potom udružio snage s Chaleom, koji mu je otkrio recept, i preimenovaši napitak u 'Red Bull' od njega napravio svjetski brend. Chaleo i Mateschitz posjeduju svaki 49 posto Red Bulla, a preostalih dva posto u vlasništvu su jednog Chaleova sina. Chaleovo bogatstvo procjenjuje se na pet milijarda dolara i po Forbesu je bio najbogatiji Tajlanđanin.

Napustili nas genijalni umjetnici

Jedan od najpoznatijih svjetskih grafičara, ugledni bosanskohercegovački i svjetski poznat likovni umjetnik Mersad Berber preminuo u 72. godini u svom domu u Zagrebu. Njegovo djelo je uvršteno u kolekciju Tate Gallery 1984. Godin,a imao je čitav niz samostalnih i skupnih izložbi. Dobitnik je više od 50 domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja za svoj rad. Od 2007. godine član je Ruske akademije umjetnosti.

Svijet je ostao bez još jednog genijalnog umjetnika. Brazilski arhitekt Oscar Niemeyer, jedan od najistaknutijih revolucionara suvremene arhitekture, umro je ovog prosinca u Rio de Janeiru u dobi od čak 104 godine. U bolnici se posljednjih mjesec dana liječio od oboljenja bubrega i upale pluća.

>> Spektakularna ostavština arhitekta koji je stvorio prijestolnicu Brazila

Njegov se rad cijeni radi inovativnog korištenja svijetla i prostora, eksperimentiranja s estetikom armirano-betonskih konstrukcija i njegovog, kako je rekao, stila 'arhitektonske invencije' koji je proizveo zgrade koje sliče na apstraktne skulpture.

Među njegovim prepoznatljivim zgradama od stakla i svijetlog betona su zgrada Ujedinjenih naroda u New Yorku, sjedište komunističke stranke u Parizu i katolička katedrala u Brasiliji za koju je 1988. dobio nagradu za arhitekturu Pritzker koju se smatra i 'Nobelovom nagradom za arhitekturu'.

Katedrala je jedna od desetaka javnih zgrada koje je projektirao za brazilsku prijestolnicu Brasiliju, izgrađenu 1960. godine po projektima urbanista Lucia Coste, Oscara Niemeyera i pejsažnog arhitekta Roberta Burlea Marxa. Jurij Gagarin, ruski kozmonaut i prvi čovjek u svemiru, nakon što je 1961. preletio Niemeyerove zgrade Kongresa, futurističku predsjedničku palaču i ministarstva u Brasiliji izjavio je da je 'dojam poput dolaska na drugi planet'. 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook