UN objavio mračno izviješće o snijegu i ledu

Smanjuju se ledenjaci od Himalaje do Alpa, a zagrijava permafrost (trajno zaleđeni sloj Zemlje) od Aljaske do Sibira, a sniježne padaline postaju sve neizvjesnije u mnogim regijama, piše u izvješću "Global Outlook for Ice and Snow" (Globalni pregled za led i snijeg) koje je sastavilo više od 70 stručnjaka.

Pročitajte i ovo izdana upozorenja VIDEO Snježna oluja zaprijetila dijelu Europe: Zastrašujuća snimka vodene bujice koja prolazi kroz grad Princ Zadra Što će se dogoditi s brodom koji je potonuo na dno Jadrana? "Prema mojim saznanjima, u ponedjeljak bi trebalo krenuti...."

Klimatske promjene, za koje su ponajviše odgovorni staklenički
plinovi što se razvijaju izgaranjem fosilnih goriva, osjetit će se
vrlo daleko od polarnih regija ili visokih planinskih područja.

- Sudbina snijega u svijetu i ledenih površina, kao rezultat
klimatskih promjena trebala bi zabrinuti svako ministarstvo, svaki upravni odbor i svaki dnevni boravak diljem svijeta, ističe Achim
Steiner, voditelj UN-ova programa za okoliš u izvješću od 238
stranica.

Otkrića su relevantna za područja od "Berlina do Brazilije, od
Pekinga do Bostona", dodaje Steiner.

Oko 40 posto stanovništva od današnjih 6,5 milijardi ljudi, bit će
pogođeno otapanjem ledenjaka u Aziji, jer snijeg i led s Himalaje pomaže regulaciji riječnih tokova i natapanju od Kine do Indije.

Porast razine mora od samo jednog metra, kao posljedica zagrijavanja oceana i otapanja ledenjaka, mogao bi izazvati štete od gotovo 950 miljardi dolara a 145 milijuna ljudi mogle bi ugroziti poplave.

Oceani su narasli za gotovo 20 centimetara prošlog stoljeća, a UN-ove studije prognoziraju dalji rast od 18 do 59 cm do 2100.

Najteže će biti pogođena Azija zbog podizanja razine mora, poglavito Bangladeš jer je smješten na niskoj nadmorskoj visini.
Izvješće o snijegu i ledu objavljeno je uoči Svjetskog dana okoliša i dva dana prije summita čelnika Skupine G8 (industrijski najrazvijenijih zemalja) koji će se održati od 6. do 8. lipnja u
Njemačkoj.

- Svijet si ne smije priuštiti da samo razglaba o klimatskim
promjenama. On mora djelovati, upozorio je Steiner.

Izvješće navodi da postoje velike neizvjesnosti o sudbini leda na
Grenlandu i Antarktici, područjima koja su najveće svjetske zalihe svježe vode. Grenland ima dovoljno leda da podigne razinu mora do 7 metara, a mnogo veća Antaktika može je podići za 60 metara.

Nadalje, sve manje snijega pada u mnogim područjima, pa je tako pad sniježnih padalina iznosio oko 1,3 posto po desetljeću od 60-ih godina na sjevernoj hemisferi.

Porast temperature od samo jednog stupnja Celsiusa mogao bi za 150 metara podići granicu do koje dopire snijeg u planinskim područjima, što ugrožava skijališta i zimski turizam.

A kad je riječ o životnom stilu, taj se već mijenja. Lovci u
Qeqertarsuaqu na zapadnom Grenlandu već se koriste motornim čamcima, a ne psećim zapregama jer ledeni pokrov nije više dovoljno čvrst. Polarni medvjedi ugroženi su jer led puca.

Izvješće navodi da porast temperatura "još uvijek nije rezultirao
topljenjem permafrosta (trajno zaleđenog sloja Zemlje). Međutim, količina metana koji se otpušta iz permafrosta u Sibiru možda je već pet puta veća nego što se prije pretpostavljalo, piše u izvješću o metanu koji je snažan staklenički plin u velikim količinama prisutan u permafrostu.

Među prednostima koje donosi otapanje leda jest ta što će sjeverna morska ruta uz obalu Rusije biti otvorena 120 dana godišnje do 2100. godine, dok je danas to moguće tijekom 30 dana.

Konačno, izvješće upozorava na opasnosti od poplava koje bi bile rezultat otapanja ledenjaka što blokiraju jezera. Godine 1998. poplava izazvana izlijevanjem glacijalnog jezera usmrtila je više od 100 ljudi u Kirgistanu i Uzbekistanu.