Barry Goldstein, voditelj projekta Phoenix u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon u Pasadeni, Kalifornija, u posljednjem je priopćenju najavio da je putanja letjelice trenutačno oko 12 kilometra od središta ciljanog područja za slijetanje, te da će tijekom subote odlučiti hoće li korigirati tu putanju.
Pročitajte i ovo
"Letjelica je u dobrom stanju, svi sustavi su ispravni i stabilni, imamo puno goriva, temperatura izgleda dobro, a baterije su maksimalno pune", rekao je Ed Sedivy, upravitelj programa Phoenix u Locheed Martin Space Systems u Denveru, Colorado, tvrtki koja je izgradila letjelicu.
Danas navečer po istočnoameričkom vremenu Phoenix će se ući u Marsovu atmosferu brzinom od oko 20.500 km na sat, koristeći svoj termičku zaštitu od visokog zagrijavanja. Potom će aktivirati padobran i raketne motore za usporavanje, kako bi se na svoje tri stope sigurno spustio na površinu. Od ulaska u atmosferu do spuštanja trebalo bi proteći sedam minuta.
Spuštanje je predviđeno oko 19:53 sati EST (01:53 u ponedjeljak po srednjoeuropskom), za kada je NASA najavila i moguće prve snimke s Marsa.
TV prijenos NASE započet će u 18:30 sati EST na stranici www.nasa.gov/phoenix, a američke TV mreže najavile su uključivanje u 19 sati.
Od 11 ranijih pokušaja spuštanja na Mars, različitih zemalja, samo je pet uspjelo.
Phoenix će sletjeti sjevernije na Mars od bilo koje ranije misije, na mjestu za koje se pretpostavlja da ispod površine krije ledom bogati 'permafrost' - stalno zaleđeno tlo, do kojeg će pokušati doći robotska ruka letjelice.
Glavni istraživač programa Phoenix, Peter Smith sa sveučilišta Arizona u Tucsonu, kazao je da je ekipa znastvenika spremna "voditi robotizirani laboratorij na Marsovom Arktiku i kopati kroz naslage povijesti do ledom bogatog tla ispod njih".
Phoenix je opremljen za analizu vode koja je sada zamrznuta u permafrostu, za provjeru postojanja ugljikovih spojeva koji su bitan sastojak života i za praćenje vremenskih prilika u polarnoj regiji Marsa, po prvi puta s površine 'Crvenog planeta'.
Međunarodni doprinos misiji Phoenix dali su Kanadska svemirska agencija CSA, Sveučilište Neuchatel u Švicarskoj, sveučilišta Kopenhagen i Aarhus u Danskoj, njemački Institut Max Planck i finski Meteorološki institut.
