Hrvatska sklapala štetne sporazume o razgraničenju na moru

Međunarodna konferencija organizirana je u povodu Dana prigradske splitske općine Podstrana, a u sklopu tradicionalne pjesničke manifestacije 'Dobro jutro more'.

Pročitajte i ovo U Hrvatskoj, BiH i CG uhićeno 88 krijumčara droge Hrvatska primljena u Barcelonski proces - Uniju za Mediteran

Pomoćnik ministra za pomorski promet Mario Babić najavio je na skupu kako će Republika Hrvatska predložiti susjednim zemljama da se Jadransko more proglasi osjetljivim područjem radi njegove zaštite.

Izvjestio je kako je u hrvatskim teritorijalnim vodama u Jadranu u tijeku uspostava sustava nadzora plovidbe, odnosno opremanje radara za taj nadzor, što će stajati oko 10 milijuna eura, i to je jedan od najvećih takvih projekata u posljednjih 40 godina.

Pomoćnik ministra za pomorski promet Babić s tim u vezi istaknuo je da u hrvatskim teritorijalnim vodama na Jadranu plovi čak 60 posto brodova koji su iz zemalja izvan Europske unije.

Župan splitsko-dalmatinski Ante Sanader kazao je kako pomorstvo za tu županiju znači i strategiju i tradiciju, te je pozvao na uključivanje znanstvenih potencijala u razvitak pomorstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Profesorica s Pravnog fakulteta iz Splita dr. Vesna Punda, govoreći o razgraničenju u Savudrijskoj vali (odnosno Piranskom zaljevu) upozorila je na, kako je ocijenila, jednostrano ponašanje Slovenije u posljednjih 17 godina glede razgraničenja i utvrđivanja hrvatsko-slovenske granice na tom dijelu.

Posebno je upozorila na štetnost sporazuma iz 2001. godine između tadašnjih premijera dviju država, Ivice Račana i Janeza Drnovšeka.

Profesorica sa splitskog Pravnog fakulteta dr. Punda naglasila je kako je tim sporazumom (Račan-Drnovšek) predviđeno razgraničenje u Savudrijskoj vali koje bi lišilo Hrvatsku 164 četvorna kilometra površine njenog mora.

Procijenila je kako će "Slovenija ustrajavati na tom sporazumu".

Profesor sa splitskog Sveučilišta, dr. Davorin Rudolf-mlađi, je istaknuo kako je Protokol između Hrvatske i bivše državne zajednice Srbije i Crne Gore, iz 2002. godine, o privremenom razgraničenju na moru (kod Prevlake) nepovoljan i štetan za Hrvatsku, jer je tim Protokolom omogućeno crnogorskoj policiji da ureduje u hrvatskom teritorijalnom moru, odnosno na hrvatskom državnom području.

"Tim protokolom uspostavljeno je privremeno razgraničenje koje prijeti da postane trajno, a njime Hrvatska ostaje uskraćena za 420 četvornih kilometara površine mora", rekao je dr. Rudolf-mlađi.

Osvrnuo se i na Sporazum s Bosnom i Hercegovinom glede razgraničena Hrvatske i BiH na moru kod Neuma, što su ga 1999. godine potpisali tadašnji hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman i predsjedatelj Predsjedništva BiH Alija Izetbegović.

"Tim sporazumom otočići Mali i Veliki Školj te sjeverni dio vrha poluotoka Kleka pripali su Bosni i Hercegovini, iako su do 1990. godine pripadali Hrvatskloj", rekao je dr. Rudolf - mlađi.

Po njegovom objašnjenju to je međunarodni sporazum kojeg su potpisala dvojica predsjednika država (Tuđman i Izetbegović) te, kako smatra, "ako bi u vezi s ovim razgraničenjem na moru BiH išli na međunarodni sud, Hrvatska bi vjerojatno izgubila taj spor".