Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Poznato je da autizam pogubno utječe na dio mozga zadužen za interakciju s okolinom i komunikaciju, no najnovije istraživanje pokazuje da ima mnogo šire djelovanje štetno za sve centre u mozgu.


Američki su znanstvenici usporedili 56 autističnih pacijenata s isto toliko zdrave djece. Sva djeca bila su u dobi od 8 do 15 godina.

Vezani članci Slika nije dostupna Korištenje biljnoga ulja poput suncokretovog povezano s rakom Slika nije dostupna Nevjerojatno: Muškarac u komi mislima komunicira s liječnicima!

Pokazalo se da djeca s poremećajem imaju daleko više problema i s kompleksnijim zadaćama, poput vezivanja cipela, što ukazuje na šire oštećenje mozga. 

Socijalna problematika do sada je bila glavni poticaj proučavanju autizma, no sada se pokazuje da razloga za bavljenje tim poremećajem ima daleko više jer oštećuje veći dio mozga nego se do sada mislilo.

Za osobe koje boluju od autizma karakteristično je da imaju poteškoća sa svim oblicima verbalne i neverbalne komunikacije s okolinom te da su sklona opsesivnom oponašanju nekih radnji iz socijalne okoline i dugotrajnom fokusiranju pažnje na pojedine stvari. 

No, nova studija pokazuje da autizam utječe i na senzornu percepciju, motoriku i pamćenje pa različiti dijelovi mozga ne mogu zajednički i usklađeno raditi u cilju rješenja kompleksnijih problema, ikao je poznato da jednostavnije zadaće, koje uključuju primjerice čitanje, pisanje, matematiku ili vizualno zapažanje, često rješavaju brže i bolje od ostale djece.  

No, već kad treba uočiti razliku između npr. dvoje sličnih ljudi, suočavaju se s teškoćama. 

Također, dok su autistična djeca obično izvrsna u govoru i gramatici, teško razumijevaju kompleksnije jezične figure poput idioma, kod kojih se značenje riječi ne poklapa s onim što ta riječ stvarno izražava (autist će teško izraz "Pao s Marsa" povezati sa osobom u stanju zbunjenosti ili neznanja).

- Ovi rezultati pokazuju da je autizam mnogo kompliciraniji poremećaj nego što se mislilo, izjavila je Nancy Minshew, specijalistica psihijatrije i neurologije sa Sveučilišta u Pittsburghu i dodala da će se od sada uzroci, ali i efekti tog poremećaja morati proučavati na području cijelog mozga.