Poseban izazov za sustav skrbi je to što će sve veći broj autistične djece u idućim godinama ulaziti u odraslu dob, a trenutačni kapaciteti sustava za organiziranu skrb za autistične osobe starije od 21. godine nisu adekvatni.
O izazovima se razgovaralo i na konferenciji ''Autizam i mentalno zdravlje''. Istaknula se i potreba donošenja nacionalnog plana za autizam.
A zbog čega Hrvatska bilježi rast broja osoba s autizmom, je li riječ samo o boljoj dijagnostici ili postoji još razloga?
"Hrvatska je 10 do 15 godina kasnila s uspostavom sustava dijagnostike. I on još uvijek nije u potpunosti ustanovljen. Ali ono što znamo je da su pojedine bolnice u Zagrebu, Rijeci i Osijeku napravile dijagnostičke timove. I onda kada vidimo taj porast koji bilježimo u HZJZ, on je vrlo usko povezan s činjenicom da napokon smo uspjeli kreirati na nekim mjestima stručne timove koji su mogli početi dijagnosticirati osobe s autizmom," rekao je Nikola Tadić, Savez udruga za autizam Hrvatske.
Kako roditelji mogu prepoznati prve, rane znakove autizma i zašto je rana intervencija u Hrvatskoj još uvijek nedostupna velikom broju obitelji? Što se događa s djecom nakon 21. godine kada sustav zakaže i zašto su roditelji prisiljeni na skupe privatne tretmane? Odgovore pogledajte u videoprilogu reporterke Dnevnika Nove TV Sanje Vištice.
-
Problem s opskrbomFOTO "Nema dizela ni benzina": Neke pumpe već bez goriva, ministar se pravi Englez
-
na snazi od utorkaVlada objavila nove cijene goriva! Pogledajte koliko ćemo plaćati od sutra
-
Rat na Bliskom istokuAmerikanci odredili datum kraja rata s Iranom? Izraelci pokrenuli napade na Bejrut, eksplozije odjekuju i u Teheranu
