Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Između 70 i 80 posto onkoloških bolesnika na kemoterapiji ima mučnine i povraća, a u liječenju tih neugodnih nuspojava koje mogu trajati tjednima u Hrvatskoj se troši pet do osam puta manje lijekova nego u drugim zemljama, iako je dokazano da oni mogu pomoći kod 85 posto bolesnika, istaknuli su neki od najpoznatijih hrvatskih onkologa.


Za pacijente je to najteža i najopasnija nuspojava kemoterapije, podcijenjena u odnosu na učestalost, a poznato je da lijekovi mogu postići kontrolu nad mučninama i povraćanjem ako se upotrijebe u pravo vrijeme i dozi, rekao je tajnik Hrvatske lige protiv raka prim. Rudolf Tomek.

Vezani članci Uzimanje lijeka, ilustracija Beroš podržao privremenu mjeru: ''Pronađen je koncept za lijekove koji se tiču onkoloških bolesnika'' Slika nije dostupna ''Pametni lijekovi iznimno su skupi i zajedno se borimo kako ćemo ih si priuštiti''

Skup je organiziran u sklopu akcije "Spriječite mučninu i povraćanje uzrokovane kemoterapijom" koja će trajati do kraja godine.

Okupljeni liječnici iz više hrvatskih medicinskih središta založili su se za izradu smjernica za korištenje lijekova protiv mučnine, tzv. antiemetika, tijekom bolničkog liječenja a posebice nakon otpuštanja bolesnika kućama.

Ti se lijekovi bolesnicima sada daju dok su na liječenju i terapiji u bolnici, no problem predstavljanju mučnina i povraćanje koji se javljaju kod kuće.

Predstojnica Zavoda za radioterapiju i onkologiju KBC-a Rijeka prof. Marija Petković upozorila je na psihološki faktor koji zbog pojave straha od mogućih nuspojava izaziva kod bolesnika mučninu i povraćanja i prije početka kemoterapije i radioterapije.

Prof. Eduard Vrdoljak, voditelj Odjela za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split, smatra da se na potrošnji antiemetika ne bi smjelo štedjeti.

"Bolesnicima ne dajemo što bi trebali u terapijskim protokolima i često uskraćujemo lijekove jer ih nemamo, a bez kvalitetne terapije nema uspjeha", rekao je Vrdoljak.

Predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb doc. Stjepko Pleština smatra kako je u posljednje dvije godine učinjen značajan pomak u zbrinjavanju onkoloških bolesnika jer su udvostručena financijska ulaganja u onkološke lijekove.

U Hrvatskoj godišnje 20.000 osoba oboli od karcinoma, a više od 13.000 ih umire. Ranom primjenom kemoterapije veliki broj karcinoma je izliječiv.