Skup organizira Zbor novinara koji prate zdravstvo i medicinu, te novinara za zaštitu okoliša Hrvatskog novinarskog društva i Općina Grožnjan.
Pročitajte i ovo
Upozorenje
Agencija WHO-a: "Nalazi se u kozmetici i dječjem puderu, vjerojatno je kancerogen"
Pozitivni rezultati
Europljani manje umiru od raka
"Često oboljenje od raka u Hrvatskoj se od osamdesetih godina gotovo dvostruko povećava, i dok u Europi smrtnost od onkoloških bolesi pada, kod nas još uvijek raste", upozorio je dr. Eduard Vrdoljak iz Centra za onkologiju KBC-a Split.
U svom predavanju "Onkološka revolucija 21. stoljeća" dr. Vrdoljak je prije svega mislio na iznimno ohrabrujuće podatke u korištenju tzv. pametnih lijekova, koji tretiraju karcinom a bez utjecaja na zdravo tkivo.
"Prava revolucija postignuta je primjenom, primjerice, lijeka
herceptin kod raka dojke s biljegom HER-2 ili pak, gleevec u liječenju gastrointestinalnih tumora. Danas je na tržištu oko tisuću pametnih lijekova, koji značajno produljuju život i u mnogim slučajevima dovode i do izlječenja", ističe dr. Vrdoljak.
No postavilo se pitanje kako povezati tu revoluciju u onkološkom liječenju s lošim trendom oboljenja i smrtnosti Hrvata od raka, a kao najznačajniji činitelj rizika Vrdoljak navodi pušenje, jer kaže, 30 do 40 posto svih tumora nastaje zbog aktivnog ili pasivnog pušenja.
Pušačima su šanse za oboljenje od raka pluća veće 22 posto, nego ostalima.
Oko 3.500 naših građana godišnje oboli od raka pluća, od
kojih ih 90 posto umre, napominje dr. Vrdoljak.
Nije zanemarena ni uloga prehrane koja značajno utječe na pojavnost raka.
Poznato je da je jedan od glavnih čimbenika za razvoj raka
debelog crijeva prehrana bogata mastima umjesto kvalitetnim uljima, kao što je maslinovo ulje. Istraživanja su pokazala da konzumiranje dvije-tri žlice maslinova ulja dnevno, značajno smanjuje smrtnost od raka, među ostalim, raka dojke i raka debelog crijeva.
Unatoč dokazanoj ljekovitosti maslinova ulja njegova potrošnja u Hrvatskoj je vrlo slaba, samo 1,5 litara po stanovniku se troši na godinu.
U Grčkoj primjerice, troši se oko 20 litara po stanovniku na
godinu, a u Španjolskoj 16 litara. A u tim je zemljama i učestalost navedenih bolesti znatno manja.
O najnovijem Vladinom programu ranoga otkrivanja raka debelog crijeva, umjesto ministra zdravstva Nevena Ljubičića, koji zbog obveza u Vladi nije mogao doći, govorio je državni tajnik Ministarstva zdravstva Ante Zvonimir Golem.
Naveo je da se godišnje u Hrvatskoj otkrije 2.600 novih slučajeva raka debelog crijeva, druge po učestalosti maligne bolesti u žena i muškaraca, od koje godišnje umre
više od 1600 oboljelih.
Od 1983. do 2004. godine broj oboljelih od toga raka povećao se čak 124 posto, a broj umrlih 86 posto.
"Visoka smrtnost vezana je isključivo za kasno otkrivanje bolesti, koja u početku nema značajne simptome.
Zato je program usmjeren na otkrivanje oku nevidljivog krvarenja u stolici, koje je u 95 posto slučajeva pokazatelj raka koji je pak, u prvim fazama izlječiv", napominje Golem.