Kako su zbog ograničenja povezanih s pandemijom usporene i pripreme u tri grada koja imaju status europske prijestolnice u idućoj godini, predložena je odgoda. Tako bi Novi Sad trebao predstaviti program u 2022., a Temišvar i Elefsina u 2023. godini. " Imati status Europske prijestolnice kulture treba promatrati kao privilegij za promicanje kulturne scene regije i europskih vrijednosti okupljanjem ljudi i kultura", rekla je nakon glasanja u Odboru izvjestiteljica za ovo pitanje, HDZ-ova zastupnica Željana Zovko. Dodala je kako je u bliskoj suradnji s uključenim dionicima „Europska unija spremna pružiti dodatne prilike pogođenim gradovima da ostvare ove ciljeve na zdravstveno siguran, ali kulturno bogat način.“ Odluka Odbora za kulturu treba biti potvrđena još i na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.
Program Europske prijestolnice kulture uveden je 1985. godine i od tada je više od 50 europskih gradova nosilo ovu titulu. Od 2017. status prijestolnice mogu dobiti i gradovi iz zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u Europskoj uniji, te Europskog ekonomskog prostora.
Europski parlament traži pomoć za kulturni sektor pogođen krizom
Europski parlament se zalaže za izravnu, konkretnu i brzu potporu kreativnoj industriji koja je posebno ranjiva u kriznim vremenima. Među ostalim, europarlamentarci apeliraju na države članice da - u okviru Plana oporavka Unije - kulturne i kreativne sektore i industrije smatraju strateškima te da utvrde jasan proračun koji će biti povezan s brzim i konkretnim mjerama pomoći od koje će imati koristi svi dionici, uključujući neovisne umjetnike. Te bi mjere – ističu zastupnici- trebale biti usmjerene ne samo na gospodarski oporavak već i na poboljšanje radnih uvjeta osoba koje rade u kulturnim i kreativnim sektorima i industrijama. Kulturna i kreativna industrija čini oko 4 posto europskog BDP-a, što je slično udjelu ugostiteljstva. Lani je u EU u kulturi bilo zaposleno gotovo 7 i pol milijuna ljudi, što je gotovo 4 % ukupnog broja zaposlenih u 27 država članica EU-a.
