Banku je 1637. osnovao Theophraste Renaudot, liječnik, novinar i filantrop koji je siromašnima želio dati mogućnost da uopće mogu poslovati s bankama i da ne moraju plaćati kamate koje su tada bile još lihvarskije nego danas. 'Banka siromašnih' stoljećima je potrebitima davala zajmove u zamjenu za bilo kakve stvari, tj djelovala je poput etičke zalagaonice, piše Good Bussines.
'Cilj je bio borba protiv zelenaštva', pojasnio je Thierry Halay, autor povijesti 'Banke siromašnih' te dodao kako su kamate u to vrijeme mogle doseći i vrtoglavih 130 posto. Ljudi su zalagali svašta - zdjele, lonce, srebrninu, slikarski alat, posteljinu, pa čak postoji zapis iz 19. stoljeća prema kojem je jedna žena založila madrac. Svako jutro bi ga nosila u banku kao zalog. S novcem koji bi dobila kupovala je krumpire i preprodavala ih tijekom dana po većoj cijeni i potom navečer opet otkupila madrac.
Usluge banke koristile su i poznate osobe poput Victora Hugoa, Claudea Moneta i Napoleonove prve supruge Josephine de Beauharnais. Princ Francois d'Orleans, treći sin kralja Louis-Philippea jednom je založio svoj sat kako bi platio kockarski dug.
Iako se ovaj put radi o oprostu duga od 150 eura ili manje, ovim potezom banke će ipak profitirati oko 3.500 klijenata.
'Jako sam sretna, ovo je prvi put da sam dobila nešto a ništa ne moram dati zauzvrat', kazala je Genevieve, žena u 50-im godinama koja je došla u banku po zlatnik na vrpci s vjenčanja koje je založila prije tri godine. 'Došla sam do točke kada mi je trebao novac. Te stvari nisu nešto vrijedne, ali meni puno znače'.
Danas se u ovoj banci u povijesnom središtu Pariza nalazi više od milijun predmeta - od smiješnih komada nakita do umjetničkih djela. Broj klijenata 'banke siromašnih' konstantno raste, a dio profita daruju u humanitarne svrhe, poput skloništa za beskućnike i slično.
