Evo kako su se kroz 20. stoljeće mijenjala predviđanja o 21. stoljeću

1910. godine smo mislili kako će 2000. biti prepuna svemirskih letjelica i robota koji će pomagati ljudskom rodu. 60-ih godina nam se činilo kako ćemo do sada već sigurno putovati na Mars. Rane ideje o internetu su postale profinjenije, a nuklearna tehnologija i plastika su promijenile naš život. No, ne onako kako smo nekad predviđali.

>> 10 svakodnevnih tehnologija koje je američki Kongres htio 'ubiti'

Tijekom 20. stoljeća 2000. je godina uvijek spominjana kao neka prekretnica, vrijeme na koje bismo mogli projicirati svoje snove vezane uz promjenu u modi i tehnologiji. Čak i kada smo joj se u potpunosti približili i dalje smo zamišlajli kakva će biti ta 2000. i kakva bi nam divna iznenađenja mogla donijeti.

Portal io9.com napravio je svojevrstan Timeline predviđanja o 2000. godini tijekom 20. stoljeća uz pomoć jednog od Smithsonian blogova.

1900. godine građevinski inženjer John Elfreth Watkins je napisao članak 'Što bi se moglo dogoditi u idućih 100 godina' koji je objavljen u prosincu 1900. u časopisu Ladies Home Journal. Bilo je tu točnih predviđanja, ali naravno i onih netočnih. 

Watkins je bio u pravu kada je napisao da će automobili biti jeftiniji od konja, da će se topao i hladan zrak 'pumpati' u kućama i da će nam kamere omogućiti da vidimo događaje s druge strane svijeta. Bio je 'malo u krivu' što se tiče superjakih ljudi, lokalno primijenjenih lijekova i nestanka muha i komaraca. Dio njegove vizije za 2000. su bila i zračna putovanja, no ne avionom već cepelinom.

1910. godine je francuski umjetnik Villemard napisao kako zamišlja buduću tehnologiju. Predviđanja o transportu i medijima su bila prilično točna - električni vlakovi, motocikli, helikopteri, korespodencija i kinemafografija. Druga predviđanja, poput krojača i brijača robota te grijanje na kemijski element radij se do sada još nisu ostvarila.

1930. Većina modnih predviđanja o 2000. godini bila su zabavnog karaktera s puno većim naglaskom na tehnološke inovacije, a ne na estetske prednosti - žene u promjenjivim haljinama, odjeća koja će kontrolirati temperaturu, tkanine izrađene od aluminija. No, najveće modno predviđanje koje je dao jedan dizajner iz tog doba je da će suknje i haljine gotovo u potpunosti nestati te da će ih zamijeniti hlače. A najtočnije predviđanje je bilo da će ljudi na sebi nositi telefon i radio.

1950. se dogodio pravi boom predviđanja o 2000.-oj. U veljači je časopis Popular Mechanics objavio članak 'Čuda koja ćete vidjeti u idućih 50 godina' u čijem središtu je izmišljena obitelj Dobson koja živi u fiktivnom predgrađu Tottenvillea. Bio je to velik skok od predviđanja ranijih desetljeća. Nakon katastrofe cepelina Hindenburg i porastu popularnosti aviona, predviđanja o zračnim brodovima zamijenila su predviđanja o nadzvučnim avionima. Članak je imao i neke sanjalačke ideje o tome kako će kemija unijeti revoluciju u naše živote - da će se tanjuri razgrađivati umjesti prati, da će se sve za kuću izrađivati od perive sintetike koju bi jednostavno mogli politi crijevom kada poželite očistiti kuću, te da će se odbačeno donje rublje od umjetne svile pretvarati u bombone.

No, dali su i neke naznake o internetu. Obitelj Dobson je naravno imala televizor, telefon i radio. Kada je Joe Dobson razgovarao na telefon s prijateljem u udaljenom gradu oni su mogli vidjeti jedan drugoga, a njegova supruga Jane Dobson je puno kupovala putem TV prodaje.

Iste godine američki predsjednik Harry Truman dao je svoja predviđanja o 2000. godini. Truman je predvidio da će biti mir u svijetu te da će atom biti pod međunarodnom kontrolom. Ujedinjeni narodi će biti glavno tijelo koje će imati snage za očuvanje međunarodnog prava i poretka, svjetska trgovina će se regulirati pod okriljem Međunarodne trgovinske organizacije, a ostali narodi će dijeliti američki prosperitet kroz prošireni program tehničke pomoći nerazvijenim zemljama. Komunizam će biti potisnut, no ne silom oružja već apelom u glavama i srcima ljudi, predvidio je tada Truman.

1952. pisac Robert Heinlein predvidio je da će kontracepcijska sredstva promijeniti odnos muškaraca i žena (iako ne u toj mjeri koliko je on mislio) i da će telefoni biti toliko maleni da će stati u torbicu. Ipak, njegova ostala predviđanja su bila i više nego optimistična. Zamislio je da ćemo do kraja milenija imati lijek za rak te po želji odlaziti na međuplanetarna putovanja. 

1956. Nuklearni optimizam atomskog doba došao je u studenom u časopisu Southland magazine's. U članku naslova 'Vi i godina 2000.' spominje se kako će radijacija pomagati pri uzgoju gigantskog povrća, kako će poljoprivrednicima pomagati roboti na daljinsko upravljanje koji će brati i transportirati urod. No, ne vole svi jesti gigantsko povrće, pa će oni moći izabrati hranu u obliku tableta.

1957. Video snimka iz te godine predviđa kako ćemo pripremati hrane 2000. godine. Ono što je posebno uzbudljivo o ovom videu nisu električne indukcijske pećnice ili piletina pečena uz pomoć infracrvenih zraka već uporaba kompjuterizianih kućanskih pomagala, nešto poput automatiziranog sustava kuhanja. 

1964. je Arthur C. Clarke predvidio da će telekomunikacije 2000. biti puno čišće i jasnije. Clarke je predvidio da ćemo moći dobiti ljude u bilo koje vrijeme, iako i ne znamo na kojoj se trenutno lokaciji nalaze te da će ljudi svoj posao moći voditi i s Tahitija ako tako požele. 

1967. je časopis The Futurist, koji je tada bio u povojima, objavio predviđanja tadašnjeg potpredsjednika Huberta Humphreyja za idućih 20 godina te o 2000. godini. Humphrey je zamislio da ćemo eliminirati sve bakterijske i virusne bolesti, da ćemo moći ispraviti sve genetski nasljedne mane i bolesti, da ćemo uzgajati i proizvoditi sintetičke proteine te kontrolirati vrijeme barem na regionalnoj razini.

Predvidio je i da će ljudi sletjeti na Mars i tamo napraviti istraživačku stanicu bez posade koja će na Zamlju slati sve o tom planetu. To je bilo samo dvije godine prije nego je Neil Armstrong hodao po površini Mjeseca, a Mars se nije činio baš 'puno dalje'.

1974. je Arthur C. Clarke dao viziju budućnosti koja se ostvarila. Kada su ga pitali o 2001. godini Clark je točno predvidio da ćemo prije te godine u svojim domovima imati kompjuterske konzole koje će nas povezivati i međusobno i sa svim informacijama koje će nam ikada biti potrebne. 

1975. su naši svemirski snovi još uvijek bili prilično optimistični. NASA je tada predvidjela kako bi 2000. mogli imati 'svemirske kolonije' te da ćemo na njima iskopavati rude.

1982. je Časopis Omni objavio Future Almanac u kojem je svijetu obećao novu svemirsku agenciju. New York Times se također okrenuo budućnosti i objavio kolekciju N.R. Kleinfielda 'Brz pogled u 2000. godinu' u kojoj su skupljena predviđanja više futurologa. Roy Amara je predvidio da ćemo živjeti u manjim, više 'uniformiranim' kućama te da će obitelji imati samo jedno ili čak nijedno dijete. Sugerirao je i kako ćemo do 2000. voziti manje automobile od kojih će 10 posto možda biti na električni pogon. Peter Schwartz je predvidio pad General Motorsa, a zamislio je da ćemo do 2000. moći elektronički komunicirati sa svim stvarima u kući - od brave do pećnice. Barbara Hubbard je predvidjela da ćemo s Mjeseca i asteroida iskopavati rude.

1990. Čak i kada je 2000. bila već prilično blizu neki futurolozi nisu odustali od predviđanja. Ray Kurzweil je objavio knjigu 'Doba inteligentnih strojeva' u kojoj je predvidio da ćemo imati telefone koji prevode, egzoskeletnu protetiku i automobile koji će sami voziti. I baš kako i mnogi futurolozi Kurzweil i dalje predviđa što će se dogoditi u nadolazećim desetljećima i u još daljoj budućnosti.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.