Misteriozni objekt koji je otkriven 1901. godine, poznat kao mehanizam Antikythera i često nazivan "najstarijim računalom" na svijetu, možda je upravo otkrio jednu svoju tajnu.
Naime, znanstvenici sa škotskog Sveučilišta u Glasgowu pohvalili su se kako su upotrijebili tehniku koji se inače koristi za otkrivanje tajni svemira i, vjeruju, otključali barem jednu od tajni koje taj misteriozni objekt skriva.
Istraživači su upotrijebili tehnike statističkog modeliranja, izvorno osmišljene za analizu gravitacijskih valova (valova u prostor-vremenu koji nastaju prilikom velikih događaja u svemiru kao što je spajanje dviju crnih rupa), kako bi otkrili za što je taj misteriozni objekt korišten. Njihovo istraživanje, objavljeno u studiji u Official Journal of British Horological Institute, sugerira da se objekt koristio za praćenje grčke lunarne godine.
Naime, još su 2021. godine istraživači otkrili pravilno raspoređene rupe u "kalendarskom prstenu" na uređaju i zapisali kako su vjerojatno korištene kako bi opisale kretanje Sunca, Mjeseca i pet tada poznatih planeta, kako su prikazane na prednjoj strani objekta.
No nova studija sugerira kako je taj vanjski prsten korišten za brojenje dana u lunarnoj godini. Da objasnimo, kalendarska godina ima 365 dana, no lunarna godina ima 354 dana.
Kako objašnjavaju u objavi za medije, tim koji stoji iza te studije koristio je statističke modele izvedene iz istraživanja gravitacijskih valova, uključujući podatke iz Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory, eksperimenta velikih razmjera dizajniranog za mjerenje valova u prostoru-vremenu milijunima svjetlosnih godina od Zemlje.
Ova tehnika, poznata i kao Bayesova analiza, koristi vjerojatnost za kvantificiranje neizvjesnosti na temelju nepotpunih podataka, a znanstvenici su ju u ovom slučaju koristili za izračunavanje vjerojatnog broja rupa u mehanizmu navodeći položaje preostalih rupa i položaj preostalih šest fragmenata prstena.
Otkrili smo novo divljenje prema mehanizmu Antikythera te prema radu i brizi koju su grčki majstori uložili u njegovu izradu - preciznost pozicioniranja rupa zahtijevala bi vrlo precizne tehnike mjerenja i nevjerojatno minu ruku za njihovo bušenje, istaknuo dr. Joseph Bayley, koautor ovog rada.
Analizom su znanstvenici otkrili kako je prsten najvjerojatnije sadržavao 354 ili 355 rupa u krugu polumjera 77,1 milimetra, s nesigurnošću od oko 0,3 milimetra. Preciznost s kojom su bile izrađene je gotovo nevjerojatna - prosječna radijalna varijacija iznosila je tek 0,028 milimetara između svake rupe.
Znanstvenici se nadaju da će njihova otkrića o ovom mehanizmu pomoći da se u konačnici otkrije kako su Grci napravili ovaj misteriozni objekt i za što su ga točno napravili.
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Izraelci tvrde da su pogodili tajni nuklearni kompleks, Iran uzvraća udare. Trump zaprijetio Španjolskoj
-
DRAMA U KUVAJTUVIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom
