Područje koje se prostire milijunima četvornih kilometara istočno od Urala do Tihog oceana, ove je godine posebno pogođeno ekstremnim vremenom, koje znanstvenici pripisuju globalnom zagrijavanju.
Pročitajte i ovo
Fotografije polja divljih cvjetova koje su prošli mjesec osvanule u lokalnim medijima rijetkost su u obično hladnoj regiji. Prodaja sladoleda skočila je za 30 posto.
Ovo je bila najtoplija zima u Sibiru otkako su prije 130 godina počela mjerenja, kazala je šefica državnog meteorološkog zavoda Marina Makarova.
A onda je stiglo proljeće i još toplije vrijeme. Makarova je rekla da je u travnju u nekim dijelovima Sibira bilo dana i s više od 30 stupnjeva. Toplije vrijeme nije donijelo samo divlje cvjetove i pojačanu želju za sladoledom.
Na istoku Sibira bilo je za trećinu više padalina nego što je uobičajeno, a to je izazvalo razorne poplave, posebno oko grada Tuluna.
Prelci
Rojevi sibirskog prelca, štetne vrste leptira čije se ličinke hrane listovima četinjača, zbog rasta temperatura sve su veći.
Oni su neaktivni tijekom zime i hrane se u proljeće, ljeto i jesen, godišnja doba koja su zbog globalnog zagrijavanja sve dulja. U cijeloj svojoj karijeri nisam vidio tako velike prelce, rekao je stručnjak za te životinje Vladimir Soldatov, koji upozorava na "tragične posljedice" za šume.
Ličinke ogoljuju stabla od njihovih iglica, što ih čini podložnijim požarima.
Prelci su se zbog glonalnog zagrijavanja pomaknuli 150 kilometara sjevernije u usporedbi s uobičajenim teritorijem, kaže Soldatov.
Regionalni centar za zaštitu od požara izvješćuje da se u istočnom Sibiru moralo tretirati 120.000 stabala kako bi se uništile ličinke.
Pošto se u sjevernom Sibiru snijeg ranije otapa, zbog suhe se vegetacije požari mogu brže proširiti, rekao je Aleksej Jarošenko iz ruskog Greenpeacea.
Požari su od siječnja do svibnja uništili 4,8 milijuna hektara površine, uključujući 1,1 milijun hektara borealne šume.
Požari se udvostručili
Broj šumskih požara udvostručio se u deset godina zbog klimatskih promjena, rekao je Vjačeslav Haruk iz centra za zaštitu od požara u Krasnojarsku. Zbog požara se smanjuje kapacitet borealnih šuma da zadrže ugljikov dioksid i metan, što rezultira većom emisijom stakleničkih plinova u atmosferu.
Haruk kaže da je od 2000. do 2009. požarima bilo zahvaćeno oko tri milijuna hektara šuma godišnje, a od 2010. do 2019. prosjek je bio šest milijuna hektara. Predviđa da će se u budućnosti to područje utrostručiti ili učetverostručiti.
No nije sve tako crno. Promjene u sibirskom krajoliku privući će nove vrste ptica i životinja. Naše stepe su zelenije, naša jezera su toplija. Sibir postaje privlačniji za životinje i za ljude, kaže Haruk te dodaje da mu ipak nedostaju uobičajene zime i temperature od minus 40 stupnjeva.
