Znanstvenici David Baker, Demis Hassabis i John Jumper osvojili su ovogodišnju Nobelovu nagradu za kemiju za rad na strukturi proteina, objavila je u srijedu Kraljevska švedska akademija znanosti.
Dobro poznata priča
Slučaj koji je zgrozio Hrvatsku: "Dobacivala nam ih je kroz prozor, jednog po jednog"
pojačali nadzor
Panika iznad glavnog grada članice NATO-a: Dizali se borbeni zrakoplovi, aktivirali i hitne službe
strašna tragedija
FOTO Strašna tragedija na Maldivima: Petero turista poginulo na ronjenju, među njima poznata profesorica i njezina kći
Nobelova nagrada, koja se smatra jednom od najprestižnijih u znanstvenom svijetu, vrijedna je 11 milijuna švedskih kruna, odnosno oko milijun eura.
Pročitajte i ovo
Čestitke
Postavili su temelj strojnog učenja: Nobel za fiziku dodijeljen znanstvenicima Johnu Hopfieldu i Geoffreyju Hintonu
Polovica nagrade dodijeljena je Bakeru za računalni dizajn proteina, dok su drugu polovicu podijelili Hassabis i Jumper za predviđanje strukture proteina, priopćila je akademija.
Nagrada za kemiju svake se godine dodjeljuje treća po redu nakon medicine i fizike, koje su objavljene ranije ovog tjedna.
Nobelova nagrada osnovana je oporukom izumitelja dinamita i bogatog poslovnog čovjeka Alfreda Nobela, a dodjeljuje se onima koji su tijekom prethodne godine donijeli najveću korist čovječanstvu.
Prvi put dodijeljena 1901. godine, 15 godina nakon Nobelove smrti, nagrada se dodjeljuje za postignuća u medicini, fizici, kemiji, književnosti i miru. Dobitnici u svakoj kategoriji dijele svotu nagrade, koja se tijekom godina usklađivala.
Nagrada za ekonomiju dodana je naknadno, a financira je švedska središnja banka.
Pročitajte i ovo
Prvi ovogodišnji Nobel
Objavljeni dobitnici Nobelove nagrade za medicinu: Jedan od dobitnika bio je prilično uzbuđen i sretan kad je shvatio što se dogodilo
Kemija, posebno draga Alfredu Nobelu te znanost koja se najviše primjenjuje na njegov izumiteljski rad, nije nužno najatraktivnija od nagrada, ali među dosadašnjim dobitnicima su znanstveni velikani poput pionira radioaktivnosti Marie Curie i Ernesta Rutherforda.
Prošle godine su Nobela za kemiju dobili Mungi Bavendi, Louis Brus i Aleksej Ekimov za otkriće sićušnih nakupina atoma poznatih kao kvantne točke, koje se danas naširoko koriste za stvaranje boja na ravnim zaslonima, svjetlećim diodama (LED) svjetiljkama i uređajima koji kirurzima pomažu da vide krvne žile u tumorima.