Koronavirus i alkohol: Studija pokazala tko je najviše rješenja tražio u piću tijekom lockdowna

Istraživanje koje je provedeno na gotovo 2000 osoba starijih od 18 godina u SAD-u, prvo je te vrste koje je pokazalo vezu između teškog alkoholiziranja i životnih stresova uzrokovanih pandemijom COVID-19 i koji su povezani s epidemiološkim mjerama zatvaranja.

Pročitajte i ovo USUSRET SEZONI Ne uvodi samo Split zabranu prodaje alkohola. Evo koji gradovi idu istim stopama Kraj restrikcija Vlada objavila kraj epidemije: Pogledajte do kada morate izvaditi dokumente da vas ne kazne

tri vijesti o kojima se priča U DNEVNIKU NOVE TV Razrednica kojoj su maturanti kupili automobil: "Nisam navikla na ovakve stvari. Ovo je priča o njima" vlasti pozivaju na oprez Rijedak i opasan virus širi se Njemačkom: Gotovo svi zaraženi umiru, cjepiva nema 2:55 5 stotine ugrožene Nakon 30 godina rada otkaz je dobio poštom. Radnici sa strepnjom čekaju plaće koje kasne: "Problemi u industriji su ogromni"

Rezultati studije pokazuju veli porast konzumacije alkohola među populacijom koja spada u takozvane pijanice, odnosno one koji unutar dva sata konzumiraju pet ili više alkoholnih pića kod muškaraca, ili četiri ili više pića kod žena. Među tom populacijom zabilježen je porast pretjerane konzumacije alkohola za čak 19 posto u odnosi na svaki tjedan proveden u takozvanom lockdownu.

Ukupno gledano, povećan unos alkohola u tim uvjetima dvostruko je veći kod pijanica nego kod ljudi koji ne pretjeruju s pićem, odnosno taj omjer iznosi 60 posto nasuprot 28 posto. Problem je posebno izražen i kod onih osoba koji povrh toga pate i od depresije ili pate od drugih bolesti.

Studija, koju su proveli stručnjaci sa sveučilišta Texas u Dallasu, isto tako naglašava da među ispitanicima ima i slučajeva konzumiranja i do sedam pića u dva sata kod kuće pod epidemiološkim mjerama zatvaranja. Čak ni činjenica da dio sudionika živi s djecom tek je samo ublažila šanse za opijanjem, za 26 posto.

Znanstvenici pozivaju na intervenciju službi i razvoj strategija prevencije za ljude koji se nalaze u izolaciji i koji su pod rizikom od opasne količine konzumiranja alkohola. U protivnom, dugoročno bi to moglo imati velike posljedice po zdravlje tih ljudi.

Upozoravaju da su potrebna i dodatna istraživanja usmjerena prema simptomima depresije kao moderatorskom faktoru koji povezuje vrijeme provedeno u izolaciji s pretjeranom konzumacijom alkohola.

Podaci koji se koriste u navedenoj studiji dobiveni su od 1982 ispitanika, a prikupljeni su od sredine ožujka do sredine travnja 2020. godine, odnosno tijekom prvog vala pandemije, kad je velika većina zemalja svijeta bila zatvorena. Ispitanici su svrstani u tri kategorije prema količini konzumiranja alkohola - pijanice, povremene konzumente alkohola i one koji ne konzumiraju alkohol.

U prosjeku, svaki ispitanik bio je zatvoren u kući četiri tjedna, gdje je prosječno provodio 21 sat, a većina ispitanika (njih 72 posto) nije odlazila na posao.

Zanimljivo je da dok je porast konzumacije alkohola zabilježen kod onih koji imaju najviše problema s istim, kod povremenih konzumenata alkohola nije zabilježen porast.

Isto tako i ne manje važno, autori studije naglašavaju da je 70 posto ispitanika u kategoriji dobrostojeći i koji imaju visoke prihode, što je već samo po sebi faktor koji pridonosi povećanoj konzumaciji alkohola. Zbog toga autori studije ističu potrebu za dodatnim istraživanjem na još širem uzorku populacije.

Izvor: EurekAlert!