Policijska uprava splitsko-dalmatinska pokrenula je preventivnu kampanju SafetyNet - Bitka za sigurnost. Radi se o kampanji kojom se građane želi informirati, ali i educirati o raznim vrstama računalnih prijevara kako bi se smanjio broj ljudi koji na njih nasjedaju.
Pročitajte i ovo
noćna drama u Zagrebu
BMW-om se zabio u tramvajsku stanicu, policija nam otkrila detalje: U nesreći ozlijeđena 18-godišnja pješakinja i vozač
užas u Zagrebu
FOTO BMW-om se zabio u tramvajsku stanicu: Posvuda je letjelo staklo, ima ozlijeđenih
na snazi od utorka
Vlada objavila nove cijene goriva
u tijeku
Rat na Bliskom istoku
VIDEO Trump ponovo tvrdi ono što je Iran ranije demantirao: "Nisam ja zvao, oni su"
VREMENSKA PROGNOZA
Hrvatsku očekuje oštro zahladnjenje, a evo gdje će padati i snijeg: Meteorolog donosi detalje
Naime, kako su istaknuli, u 2022. godini jedan od najčešćih oblika računalne prijevare bio je phishing, odnosno prijevara kojom se pokušava doći do osobnih i financijskih informacija žrtve kako bi joj se nanijela što veća financijska šteta.
Pročitajte i ovo
Oprez
Ne nasjedajte na prevaru: Sustav e-građani koristi se za novu phishing kampanju s uporabom QR koda
Pročitajte i ovo
Oprezno s mailovima
Nevjerojatan rast prevarantskih e-mailova u Hrvatskoj u 2022. godini: Glavni im je cilj ukrasti vam što više novca
Jedna takva prijevara prijavljena je i ovih dana kad je 39-godišnjak preko oglasnika stavio na prodaju artikl, nakon čega mu se za kupnju javila nepoznata osoba. Ona mu je uputila link u kojem je tražila da upiše podatke s kartice zbog uplate, što je oštećeni i učinio, a nakon toga mu je s računa skinut iznos viši od tisuću eura.
Napominjemo da je ovakav oblik računalne prijevare u protekloj godini bio najčešći, dakle radi se o phishing prijevarama, a najčešće žrtve bile su osobe koje su oglašavale prodaju svojih predmeta na internetskim oglasnicima. Prevaranti bi u vrlo kratkom roku od objavljivanja oglasa kontaktirali žrtvu i započeli dogovor o kupnji i dostavi predmeta koji se prodaje. Sa svojim žrtvama uspostavljali bi kontakt preko popularne mobilne aplikacije za komunikaciju te bi im porukom poslali poveznicu na internetsku stranicu koja je vjerna kopija neke od poznatih dostavljačkih službi u Hrvatskoj. U razgovoru bi uputili prodavatelja, odnosno žrtvu da unese podatke koji se traže na internetskoj stranici, navodno radi izvršavanja uplate na njihov račun i dostavljanja paketa. Stvarni je cilj prevaranata prikupiti podatke bankovne kartice žrtve koji su potrebni za izvršavanje isplate s računa prodavatelja. Naime, broj kartice i CVV broj (drugi je naziv CVC, troznamenkasti kod na poleđini kartice) koji se traže da žrtva unese na krivotvorenoj internetskoj stranici na koju je došla putem poveznice koju je poslao počinitelj, čim ih žrtva unese, postaju vidljivi počinitelju, a on ih odmah koristi u legalnoj aplikaciji (internetsko bankarstvo ili servis za plaćanje na internetu) s ciljem da prisvoji njezin novac. Prilikom uplate na račun potrebni su podaci IBAN broj računa, dok su za isplate s računa potrebni broj bankovne kartice i sigurnosni kod, a ponekad i dodatna autorizacija ako se radi o 3D sigurnosnoj provjeri, pojašnjavaju iz policije.
Naglašavaju kako za primanje uplate na račun nisu potrebni nikakvi dodatni osobni podaci osim imena i prezimena vlasnika računa i broja IBAN-a. Sve ostalo, poput CVV broja ili roka trajanja kartice, može se iskoristiti za krađu sredstava s računa.
Također, građani ne bi smjeli nepoznatim osobama slati preslike kartica ili osobnih dokumenata jer to nije potrebno za primanje uplate na račun, a može se iskoristiti za krađu identiteta ili stvaranje financijske štete.