Dubrovački biolozi proveli su 25-godišnje istraživanje meduza u južnom Jadranu i rezultate ocijenili povoljnim u odnosu na Sredozemno more i u skladu s ciljevima Okvirne direktive za postizanje "dobrog ekološkog statusa" mora, ali su naglasili i prijetnje koje dolaze od sve brojnijih stranih vrsta.
Pročitajte i ovo
Biolozi sa Sveučilišta u Dubrovniku Ivana Violić, Davor Lučić, Barbara Gangai Zovko, Ivona Onofri i Marijana Hure; uz Branku Pestorić sa Sveučilišta Crne Gore i Nataliu Bojanić s Instituta oceanografije i ribarstva iz Splita, proveli su od 1996. do 2020. istraživanje o pojavnosti i brojnosti meduza u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i rezultate objavili u novom broju časopisa Naše more.
Najbrojnije meduze južnoga Jadrana
Zapazili su 15 svojti meduza, među kojima su tri su najbrojnije. Zvonolika skifomeduza Pelagia noctiluca najčešća je meduza na južnom Jadranu i trećinu zapažanja otpada na tu vrstu. Neugodna je za kupače i zna uzrokovati zdravstvene poteškoće. Sve veće zakiseljavanje mora uvelike doprinosi njezinu rasprostranjenju. Ta meduza potiče "cvjetanje mora", a posebno velike mase zabilježene su od 2003. do 2007. godine.
Pročitajte i ovo
Drugi po brojnosti je rebraš Venerin pojas (Cestus veneris) i na nj otpada petinu zapažanja. Vrlo je nježne građe i može narasti do jedan metar duljine.
Treća je skifomeduza Cotylorhiza tuberculata, čija pojavnost iznosi 17 posto, a koja se najčešće javlja u masama. Njezino cvjetanje na južnom Jadranu nije bilo ni blizu opsegu cvjetanja na sjevernom Jadranu, ističe se.
Strane meduze
U tekstu se ističe pojava tri vrste meduza koje nisu porijeklom iz europskih voda. To je slatkovodna hidromeduze Craspedacusta sowerbii, čija je izolirana masovna pojava zabilježena u jezeru Kuti blizu ušća rijeke Neretve.
Pored nje u istraživanju dugom četvrt stoljeća zabilježene su strane vrste Aurelia cf. solida, koja je znatno prisutnija na sjevernom Jadranu, i Mnemiopsis leidyi, jedne od najinvazivnijih morskih vrsta, koja je u nekoliko navrata zapažena u luci Ploče.
Smatramo da je unošenje M. leidyi u ovo područje uzrokovano ispuštanjem balastnih voda s brodova koji dolaze s teretom iz sjevernog Jadrana. Dapače, od ljeta 2016. ta je invazivna vrsta stalno prisutna u sjevernom Jadranu tijekom tople sezone, često u iznimno velikim masama i sada s prepoznatljivim posljedicama na biokemijske cikluse i prehrambenu mrežu, ističu autori.
U Sredozemnom moru otkriven je velik broj stranih vrsta meduza, do kojih šest vrsta naseljava Jadransko more. Neke od imaju veliki potencijal naseliti Jadransko more, ističe se.
Pročitajte i ovo
Stanje za sada dobro, prijetnje vidljive
Primjer negativnog utjecaja na ekološki sustav i biološku raznolikost jest trajno nastanjivanje plavog raka (Callinectes sapidus) u delti Neretve, što je rezultat ispuštanja balastnih voda napominju autori.
Naše istraživanje pokazuje da je istočna obala južnog Jadrana naseljena relativno stabilnom faunom meduza, čiji se sastav i brojnost nisu bitno promijenili posljednjih desetljeća, kažu autori u zaključku i ocjenjuju da su rezultati u skladu s ciljevima Okvirne direktive o morskoj strategiji EU-a (MSFD) za postizanje “dobrog ekološkog statusa”.
Želatinozni, mesožderni plankton krupnije veličine, čije se vrste obično nazivaju "meduzama", može formirati masivno cvjetanje koje ima različite negativne ekološke utjecaje na usluge ekosistema, zdravlje ljudi i gospodarske djelatnosti, posebice ribarstvo i akvakultura, kaže se u tekstu i zaključuje da njihovo cvjetanje potiču pretjerani ribolov, izmjene staništa i globalne klimatske promjene.
