Propust Nacionalnog arhiva da objavi materijale velika je prepreka povjesničarima i svima drugima 'u potrazi za istinom' o jednom od najdramatičnijih događaja u modernoj američkoj povijesti, tim više što je Nacionalno povjerenstvo za terorističke napade na SAD, Arhivu naredilo da do početka 2009. godine većinu dokumenata učini dostupnim javnosti, doznaje Reuters.
Više od 16 kubičnih metara spisa većim su dijelom temelj javnog izvješća Nacionalnog povjerenstva za terorističke napade na SAD, poznatijeg pod imenom Povjerenstvo 911, a koje je objavljeno 22. srpnja 2004. godine. Povjerenstvo 911 je osnovano krajem 2002. na inicijativu Kongresa. Njihov je zadatak bio istražiti događaje koji su doveli do napada 11. rujna, efikasnost CIA-e i FBI-a te reakciju države u kriznim situacijama, tj. spremnost na odgovor napadima.
U intervjuu koji je ovaj tjedan dao Reutersu, Matt Fulgham, pomoćnik direktora Uprave za pravne poslove pri Arhivu, kazao je kako je pregledano više od trećine materijala. No, mnoge od dokumenata, dodao je, zabranjeno je pustiti u javnost zbog oznake 'povjerljivo' ili su jako redigirani. Objavljeni su tek materijali koji uključuju dokumente koji su već ionako javno dostupni, poput novinskih članaka.
Materijali koji nisu objavljeni uključuju i 30 stranica sažetka razgovora koje je svih 10 članova Povjerenstva 29. travnja 2004. vodilo s predsjednikom George W. Bushem i potpredsjednikom Dickom Cheneyjem u Ovalnom uredu Bijele kuće. To je bio prvi i jedini put da su njih dvojica službeno ispitivani o događajima povezanim s napadima, a i oni sami su o svojim aktivnostima u vrijeme napada javno progovorili tek posljednjih tjedana.
Nekoliko bivših članova Povjerenstva kažu kako će dokumenti najvjerojatnije ostati trajno zapečaćeni zbog toga što 'u skidanje oznake 'povjerljivo' nisu uloženi neki posebni napori'.
Još 2004. godine predsjednik Povjerenstva Thomas Kean javno je rekao kako teži tomu da se većina materijala objavi što je prije moguće. U intervjuu koji je dao Reutersu prošli tjedan Kean je kazao kako pojma nije imao da je od tada objavljen tek mali dio spisa. Dodao je i kako zaista ne vidi nikakvo opravdanje za to da se i dalje u tajnosti drže svi ostali dokumenti.
Kean je kazao kako je krajnji datum objave svih dokumenata trebao biti 2. siječnja 2009. 'Nismo željeli da to postane politička stvar', kazao je Kean. 'Sada bi svi materijali trebali biti dostupni. Članovi povjerenstva su smatrali da nema ništa u tim dokumentima što ne bi trebalo biti dostupno javnosti nakon što prođu izbori 2008. godine'.
Na dokumentima i dalje oznaka povjerljivosti
Zapečaćeni dokumenti sadrže razne materijale - od aktivnosti predsjednika Busha na sam dan napada do reakcija Clintonove administracije na 'porast prijetnji Al-Qaide'. Te su informacije izostavljene iz izvješća Povjerenstva iz 2004. jer je dio članova bio protiv njihove objave.
Među zapečaćenim materijalima nalazi se i velik broj dokumenata i informacija o Al-Qaidi i aktivnostima američkih obavještajnih službi u godinama prije napada.
Kratko prije nego je Povjerenstvo prestalo s radom u kolovozu 2004. godine svu dokumentaciju predalo je Nacionalnom arhivu u Washingtonu. U pismu datiranom 20. kolovoza 2004. predsjednik i potpredsjednik Povjerenstva arhivu su dali naputak 'da materijale učine javno dostupnim najkasnije 2. siječnja 2009.'.
Philip Zelikow, koji je obavljao dužnost izvršnog direktora Komisije, kazao je kako bi 'većina materijala mogla biti objavljena bez bojazni da će naštetiti nacionalnoj sigurnosti'.
Zelikow, inače povjesničar na Sveučilištu u Virginiji i tada jedan od savjetnika državne tajnice Condoleezza Rice, kazao je kako isto vrijedi i za izvješće koje je pomogao pripremiti, a u kojem se navode dnevni brifinzi predsjednika od strane obavještajnih službi, i to od 1998. pa sve do napada 2001. godine.
Stephanie Kaplan, bivša savjetnica Povjerenstva, koja na Institutu za tehnologiju u Massachusettsu radi na disertaciji o Al-Qaidi, kazala je kako se i ona većinom morala oslanjati na druge izvore jer je javnosti dostupno vrlo malo podataka koje je Povjerenstvo dalo Arhivu.
Matt Fulgham je pojasnio kako je Arhiv, nakon zaprimanja dokumenata, na nekoliko mjeseci zaposlio dodatan broj ljudi. 'No od tada, što zbog pomanjkanja ljudi, što zbog 'povjerljivih materijala osjetljive prirode' sve je nekako u zastoju', kazao je Fulgham. 'Drugi veliki problem je taj da na otprilike dvije trećine materijala koje je Povjerenstvo dalo Arhivu, i dalje stoji oznaka povjerljivosti koju su na dokumente stavile agencije koje su i predale Povjerenstvu'.
U svom pismu iz 2004. Povjerenstvo je zatražilo od Arhiva da sve povjerljive materijale proslijedi agencijama koje su napravile te dokumente kako bi bile skinute oznake povjerljivosti. No, Fulgham kaže kako to nije učinjeno, ponajviše stoga što su 'male šanse da agencije poput CIA-e i State Departmenta te materijale učine dostupnima za javnost jer su već zatrpani s drugim, mnogo starijim materijalima, djelomično i zbog predsjedničke naredbe da se objavi što je moguće više spisa, a koji su stari najmanje 25 godina'.
Znanstvenici i udruge koje se bave javnim interesom već su se žalili kako je objavljeno i puno više povjerljivih materijala nego što je bilo potrebno.To se kosi s onim što je Thomas Kean rekao još dok je predsjedavao Povjerenstvom: 'Većina materijala koje sam pročitao, a koji su nosili oznaku povjerljivosti, tu oznaku uopće nisu ni trebali imati. Za oko 60 posto materijala s tom oznakom nije bilo nikakvog razloga da se ona na njih uopće i stavi'.
Neki od materijala danas su javnosti dostupni na internetskim stranicama Arhiva, no većina, i to samo dio pregledanih, može se pogledati isključivo u službenim prostorijama Arhiva u Washingtonu.
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
na farmiVIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
