Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio je u utorak prognoze rasta globalnog gospodarstva, procjenjujući da će utjecaj negativnih faktora, uključujući slaba ulaganja, više nego nadjačati povoljan utjecaj nižih cijena nafte.
Pročitajte i ovo
Upozorava MMF
Sukob u Gazi mogao bi utjecati na gospodarstvo: "Postoji mogućnost viših cijena nafte i plina"
Zauzdavanje inflacije
MMF-ovo upozorenje Europi: Moguće su kaotične korekcije cijena stambenih nekretnina
Tako bi aktivnosti na globalnoj razini ove godine trebale porasti za 3,5 posto, nakon čega bi u idućoj trebale blago ubrzati, na 3,7 posto, pokazuju zimske međuprognoze međunarodnog zajmodavca. Time je MMF snizio jesenje prognoze za 0,3 postotnog boda.
U zimskim međuprognozama objavljuju se samo prognoze za vodeća gospodarstva i za regije.
MMF među poticajima za gospodarstvo izdvaja niže cijene nafte, koje u značajnoj mjeri zrcale veću ponudu, no upozorava da će njihov pozitivni učinak biti više nego poništen negativnim čimbenicima, izdvajajući u prvom redu slaba ulaganja, zbog nastavljenog trenda prilagođavanja sniženim očekivanjima rasta u srednjem roku u mnogim razvijenim i gospodarstvima u nastajanju.
Pogoršani globalni izgledi rezultat su sniženih projekcija za Kinu, Rusiju, eurozonu i Japan dok su poboljšane samo one za Sjedinjene Države.
Za eurozonu u cjelini MMF je snizio prognoze iz listopada za 0,2 odnosno 0,3 postotna boda, na 1,2 posto u ovoj i 1,4 posto u idućoj godini. Sniženje zrcali ono za njemačko gospodarstvo, koje bi po novim prognozama MMF-a ove godine moglo porasti 1,3 posto, te 1,5 posto u 2016.
Značajnije su pak snižene prognoze za Italiju, treće gospodarstvo eurozone, i to za po pola postotna boda za ovu i iduću godinu. Očekuje se tako rast od 0,4 posto u 2015., te od 0,8 posto u idućoj godini.
Bolji rast smiješi se pak Španjolskoj, četvrtom po veličini gospodarstvu, za koje u MMF-u u ovoj godini prognoziraju rast od dva posto, podigavši jesenju prognozu za 0,3 postotnog boda. U 2016. rast bi trebao tek blago usporiti, na 1,8 posto, u skladu s listopadskom procjenom.
U skupini razvijenih gospodarstava izdvaja se SAD, kojem u MMF-u u ovoj godini predviđaju 3,6-postotni rast, povisivši time jesenju procjenu za pola postotnog boda. U 2016. rast bi trebao blago oslabiti, na 3,3 posto, čime je jesenja prognoza podignuta za 0,3 postotna boda.
Prognoze za Japan blago su pak snižene, na 0,6 posto u ovoj godini, s 0,8 posto prognoziranih u izvješću iz listopada. Ta se stopa rasta očekuje u 2016., kao što je prognozirano i u listopadskom izvješću.
Cijela skupina razvijenih gospodarstava trebala bi ove i iduće godine porasti 2,4 posto, čime je za samo 0,1 postotni bod podignuta jesenska prognoza, dok je ona za iduću godinu potvrđena.
Snižene prognoze za svijet u cjelini rezultat su očekivanih slabijih aktivnosti u pojedinim značajnim izvoznicima nafte, zbog oštrog pada cijena tog energenta, za čak 55 posto na američkom tržištu u odnosu na rujan, podsjećaju u MMF-u.
Posebno se u tom kontekstu izdvaja Rusija, koja bi zbog nižih cijena nafte mogla zabilježiti pad aktivnosti u ovoj godini za tri posto, dok su joj prošle jeseni u MMF-u prognozirali rast od 0,5 posto. U 2016. pad bi trebao osjetno usporiti, na jedan posto, dok je jesenjom prognozom predviđen rast aktivnosti od 1,5 posto.
U skupini gospodarstava u nastajanju i razvoju MMF je snizio i prognozu rasta kineskog gospodarstva u 2015., za 0,3 postotnog boda, na 6,8 posto, te za pola postotnog boda u 2016., na 6,3 posto.
Kineski gospodarski rast usporio se na 7.4% u 2014. godini, što predstavlja najslabiji rast u više od 20 godina. Predviđa se da će se u iduće dvije godine druga najveća ekonomija svijeta još više usporiti, piše Business Insider.
Snižena je i ovogodišnja prognoza za cijelu skupinu gospodarstava u nastajanju i razvoju, za 0,6 postotnog boda, na 4,3 posto, te na 4,7 posto u 2016., što je pola postotnog boda manje nego što su u MMF-u prognozirali prošle jeseni.
Napominju da je distribucija rizika po njihovoj ocjeni sada bolje uravnotežena nego u listopadu, ukazujući na moguću izraženiju potporu rastu koju bi mogle generirati osjetno niže cijene nafte. S druge bi strane rast bi mogle prigušiti promjene raspoloženja i oštre oscilacije na globalnim financijskim tržištima, ponajprije u tržišnim gospodarstvima u nastajanju, vezano za ranjivost izvoznica nafte.
Među razlozima za zabrinutost izdvajaju i stagnaciju i nisku inflaciju u eurozoni i Japanu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook