Tisuće ljudi, predstavnici civilne i vjerske vlasti Bosne i Hercegovine te suci Haškog tribunala odali su u ponedjeljak u memorijalnom kompleksu u Potočarima kod Srebrenice počast žrtvama genocida koji su nad Bošnjacima u srpnju 1995. počinile vojska i policija bosanskih Srba, no koji predsjednik Republike Srpske niječe i danas na 21. godišnjicu najgoreg ratnog zločina u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
Pročitajte i ovo
Brojni sudionici komemoracije odali su počast za više od osam tisuća ubijenih srebreničkih Bošnjaka nakon čega je slijedio vjerski obred što ga je predvodio poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović i pokop 127 žrtava čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnim grobnicama, a identificirani su u proteklih godinu dana.
Ubijeni su nakon što su postrojbe pod zapovjedništvom Ratka Mladića u popodnevnim satima 11. srpnja 1995. 'pregazile' enklavu pod zaštitom Ujedinjenih naroda i pritom zatočile nizozemske vojnike iz sastava mirovnih snaga (UNPROFOR) te provele planiranu i sustavnu masovnu likvidaciju svih bošnjačkih muškaraca i dječaka koje su zarobili.
Među ostacima pokopanima u ponedjeljak 12 je malodobnika, najmlađi je bio dječak Avdija Memić koji je u srpnju 1995. kada je ubijen imao tek 14 godina. Prema svjedočenju njegova brata Emira, u masovnoj grobnici pronađen je samo Avdijin skelet bez lubanje.
Istina i pravda jednako potrebne bošnjacima i Srbima
Članovi obitelji najstarije žrtve, 77-godišnjeg Mustafe Hadžovića također su pokopali tek dio njegovih posmrtnih ostataka jer su forenzičari uspjeli pronaći samo polovicu njegova skeleta nakon niza pokušaja vlasti bosanskih Srba da prekapanjem grobnica i premještanjem tijela prikriju tragove masovnog zločina počinjenog u Srebrenici.
Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH (INO) ranije su pronađene i identificirane 6532 žrtve srebreničkog genocida čija su tijela bila skrivena u najmanje 77 masovnih grobnica. Ostaci njih 6302 ranijih godina pokopani su u krugu srebreničkog memorijalnog centra.
Načelnik Srebrenice Ćamil Duraković kazao je na komemoraciji kako je pad Srebrenice bio jedan od najmračnijih trenutaka 20. stoljeća. Pozvao je sve one koji nešto znaju o preostalim, a neotkrivenim masovnim grobnicama koje skrivaju tijela još više od tisuću nestalih, da to prijave.
"Istina i pravda jednako su potrebne i Bošnjacima i Srbima", poručio je srebrenički načelnik te poručio da je samo na taj način moguće podići temelje napretka.
Carmel Agius, predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), izjavio je u Srebrenici da je bol obitelji neizreciv no postoji spremnost da se tragedija iz 1995. nikada ne zaboravi, a činjenice jasno istaknu.
Temeljna sastavnica svakog pomirenja je pravda, a ICTY tu ima vrlo važnu ulogu, istaknuo je Agius. Važno je inzistirati na tomu da se u procesu zbližavanja tri naroda prizna prošlost, zajedno tuguje te kroz iskren dijalog okrene budućnosti i osigura da se zločini iz 1995. nikada više ne ponove.
Pune 23 godine ICTY se borio za otkrivanje istine o ratovima u bivšoj Jugoslaviji 90-ih, a naročito o zbivanjima u Srebrenici koja su "osramotila i međunarodnu zajednicu", istaknuo je Agius.
Presude čuvaju kolektivno sjećanje na zločine i žrtve
"Ponosan sam što je ICTY nedvojbeno utvrdio da se u Srebrenici 1995. dogodio genocid kao i na to što je ICTY procesuirao cijeli niz odgovornih za taj zločin", rekao je.
Priznao je da je mandat ICTY-a bio ograničen, no ustvrdio je da je taj sud ipak dao važan doprinos otkrivanju svih važnih informacija što je najbolji odgovor onima koji pokušavaju nijekati zločine i "kojima će zbog toga jednog dana suditi povijest".
"Pozivam da politika nade prevlada nad politikama podjela", kazao je Agius i dodao da ICTY tuguje zajedno s obiteljima ubijenih.
Dugogodišnji sudac i predsjednik ICTY-a Theodor Meron u govoru je istaknuo kako je uvjeren da je Haaški tribunal svojim presudama pridonio tome da u konačnici pobijedi pravda, a ne sila.
Presudama poput one generalu vojske bosanskih Srba Radislavu Krstiću, osuđenom za genocid u Srebrenici, kazao je Meron, čuva se kolektivno sjećanje na zločine i njihove žrtve.
"Važno je da buduće generacije nauče lekciju prošlosti i nikada je ne ponove", kazao je Meron koji sada obnaša dužnost predsjednika Rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Ujedinjenih naroda.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović najavio je da će sada odlučnije nego ikada prije tražiti zadovoljenje pravde za svakog ubijenog Srebreničanina.
"Bez pravde nema pomirenja ni preduvjeta za praštanje i pomirenje", kazao je Izetbegović i dodao da je istina najpotrebnija gradnji zajedničke budućnosti u zemlji opterećenoj teškim povijesnim kušnjama kakva je BiH.
San o uništenju drugih uvijek završava vlastitim porazom, poručio je Izetbegović i rekao "politike koje su na kraju dovele do Vukovara i Srebrenice moraju biti zauvijek napuštene".
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu poručio je na komemoraciji da u njegovoj zemlji duboko suosjećaju s obiteljima žrtava srebreničke tragedije i žele učiniti sve da se BiH i Balkan nakon ratnih stradanja trajno stabiliziraju.
"Ako Bosna nije mirna ni Turska nije mirna", kazao je Cavusoglu poručivši da bez stabilnog Balkana nema ni stabilne Europe.
Izbjeći da srpski narod nosi hipoteku koja mu ne pripada
Govoreći u ime članova obitelji srebreničkih žrtava Nermina Muminović koja je u srpnju 1995. godine imala 13 godina i tada joj je ubijen otac, pozvala je sve da inzistiraju na istini o počinjenim zločinima kao i da pomognu opstanak te zajamče poštovanje ljudskih prava Bošnjaka koji žive na teritoriju Republike Srpske.
Na komemoraciji kao i tijekom niza ranijih godina među gostima je bio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić no nije bilo nikoga iz srbijanskog političkog vrha. U Srebrenicu je ipak stigao Čedomir Jovanović, lider Liberalno-demokratske partije Srbije (LDP), poznati zagovaratelj iskrenog suočavanja njegove zemlje s odgovornošću za zločine i ratove 90-ih godina prošlog stoljeća.
"Nijekanje presuda Haaškog tribunala ne vodi nas nikamo. Potrebno je jasno političko stajalište prema politici zločina i dok toga ne bude, srpski narod će nositi hipoteku koja mu ne pripada", kazao je Jovanović novinarima i ocijenio da se takvim odnosom zapravo sve Srbe pretvara u suodgovorne za zločine iz srpnja 1995.
Jovanović drži da je srbijanski premijer Aleksandar Vučić samo napravio dodatni problem kada je 2015. došao u Srebrenicu na komemoraciju izbjegavši priznati da je tu počinjen genocid.
Lider LDP-a Srbije kritizirao je i ponašanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji odbija doći u Srebrenicu i odati počast žrtvama, ali je izrazio uvjerenje kako će i on kao i predsjednik i premijer Srbije u budućnosti to morati učiniti.
Sam Dodik je tijekom dana ponovio kako ostaje na dosadašnjim stajalištima ponovo dovodeći u pitanje i utvrđeni broj ubijenih Bošnjaka.
"Ja vam kažem da nećemo priznati genocid. Genocid se nije ni dogodio. Počelo se s lažnom pričom o 8700 stradalih, Haški tribunal smanjio je na 5000, a sada se barata s 4000. Mi ne znamo što je istina", izjavio je Dodik novinarima u Banja Luci očevidno ignorirajući sadržaj niza presuda ICTY-a. Predložio je da se ustanovi novo međunarodno povjerenstvo koje bi sve to ispitalo.
Napao je i članice udruge "Majke Srebrenice" kazavši kako se ne zna kada one plaču za članovima svojih obitelji, a kada "puštaju političke suze". Dodiku je zasmetalo i to što je Vijeće ministara BiH proglasilo 11. srpnja danom žalosti jer, po njegovu sudu, državna vlast za to nije nadležna. (Hina)
