Razmjeri najvećeg ratnog zločina počinjenog na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata i danas zaustavljaju dah. Šok je prevelik. Tuga je prevelika, masivna. Rana je duboka, a opomena trajna.
U najmračnijem trenutku u novijoj europskoj povijesti, u samo nekoliko dana u srpnju pripadnici tzv. vojske bosanskih Srba sustavno su i mučki ubili 8372 većinom bošnjačka muškarca i dječaka, dok je više od 20.000 žena, djece i starijih osoba protjerano.
Razmjeri tog genocida zastrašujući su i 30 godina nakon stravičnog zločina, no nijekanje sudski utvrđenih činjenica ne prestaje, a upravo je priznanje genocida u Srebrenici ključno da se takvi zločini više ne bi ponovili te da bi se učvrstio mir i omogućio proces pomirenja.
Da je masakr nad 8372 Bošnjaka u Srebrenici predstavljao zločin genocida, utvrdio je Haški sud još 1995. godine, a 2007. potvrdio i Međunarodni sud pravde (ICJ).
Opća skupština UN-a rezolucijom usvojenom 2024. godine, koju je podržala i Hrvatska, proglasila je 11. srpnja međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Prikrivanje tragova zločina
Na dan sjećanja deseci tisuća ljudi okupit će se na središnjoj komemoraciji u Memorijalnom centru Potočari u blizini Srebrenice. Uz komemoraciju ovoga 11. srpnja bit će pokopano i sedam žrtava genocida čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnim grobnicama nakon rata.
Kako su potvrdili iz Instituta za nestale osobe BiH (INO), pokopani će biti posmrtni ostaci Senajida Avdića i Hariza Mujića, koji su imali 19 godina kad su ubijeni. Najstarija žrtva koja će biti pokopana je Fata Bektić, koja je imala 67 godina.
Kosturi žrtava koje će biti pokopane pronađeni su u dijelovima jer su masovne grobnice više puta prekapane u pokušajima da se prikriju tragovi zločina.
U mrtvačnici u Tuzli pohranjeni su dijelovi kostura 45 žrtava čiji je identitet utvrđen usporedbom DNK uzoraka dobivenih iz krvi preživjelih srodnika. No, obitelji još nisu dale suglasnost za njihov pokop nadajući se da će posmrtni ostaci biti kompletirani nakon dodatnih ekshumacija, odnosno otkrivanja preostalih skrivenih masovnih grobnica.
U Potočarima, gdje je smješten i Memorijalni centar Srebrenica, dosad su pokopani posmrtni ostaci više od 6700 žrtava genocida, a i dalje se traga za tijelima najmanje tisuću ubijenih.
Slike užasa
Kada su trupe bosansko-srpskog generala Ratka Mladića počinile genocid nad Bošnjacima iz tadašnje enklave i UN-ove zaštićene zone Srebrenice u srpnju 1995., slike užasa i međunarodnog neuspjeha gotovo odmah su obišle svijet - slike tisuća bespomoćnih izbjeglica na tlu UN-ove baze u Potočarima, slike razdvajanja žena, djece i muškaraca, slike poniženog nizozemskog zapovjednika UNPROFOR-a koji nazdravlja Mladiću.
U danima prije genocida stizale su očajničke poruke od radioamatera iz Srebrenice. Čak i tijekom masovnih ubojstava prvi preživjeli svjedoci marša smrti izvještavali su o potjeri za ljudima i strahotama u šumama oko Srebrenice, podsjeća Deutsche Welle.
Iako točna dimenzija zločina, kada je riječ o broju ubijenih, u srpnju 1995. još nije bila utvrđena, već je bilo jasno da je Srebrenica označila strašni vrhunac srpske politike etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini i da je ondje počinjen jedan od najgorih zločina od holokausta.
Međutim, u Srbiji i Republici Srpskoj - jednom od dva entiteta Bosne i Hercegovine i dijelu zemlje u kojem se nalazi Srebrenica - koje su bile odgovorne za planiranje i izvršenje genocida, poricanje i snažna relativizacija zločina sada su državna politika.
Dan sjećanja, minuta šutnje
U obilježavanju 30. obljetnice genocida koji su u Srebrenici nad Bošnjacima počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba sudjeluje i hrvatski premijer Andrej Plenković.
U Hrvatskoj je u Saboru minutom šutnje odana počast žrtvama srebreničkog genocida s iskrenim suosjećanjem za sve članove njihovih obitelji. Hrvatski sabor još je 2009. godine proglasio 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Plenković će biti među govornicima na komemoraciji, na kojoj se očekuje sudjelovanje cijelog niza europskih dužnosnika, među kojima i predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste, brojnih ministara vanjskih poslova i drugih dužnosnika europskih država.
Bit će ondje i predsjednica Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednika Haškog suda, Gabriela Gatti Santana i glavni tužitelj Serge Brammertz.
Na djelu je opasni pokušaj prepravljanja povijesti unatoč utvrđenim činjenicama, upozorila je Santana, koja je bila članica prizivnog vijeća Suda koje je ratnog čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića osudilo na doživotni zatvor proglasivši ga krivim i za genocid u Srebrenici.
Ona je, govoreći prije nekoliko dana na znanstvenoj konferenciji u Sarajevu pod naslovom "Srebrenica 1995. - 2025. - suočavanje s prošlošću", upozorila i da je obrazovanje ključno kako bi se mladi informirali o činjenicama i kako bi se izbjegle sadašnje manipulacije različitim interpretacijama povijesti.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
