Alexander Rhotert, politolog i autor koji je studirao političke znanosti i povijest s fokusom na međunarodne odnose i povijest Jugoslavije, a godinama je radio za OESS, UN i EU, u tekstu za DW analizira srpsko gomilanje oružja i postavlja pitanje da li se to Srbija sprema za novi rat.
Takvu bojazan nedavno su izrazili i predsjednica Kosova Vjosa Osmani, kao i predsjedavajući predsjedništva BiH Denis Bećirović. Osmani je u nedavnom intervjuu izrazila nadu da bi se Zapadni Balkan mogao pridružiti Europskoj uniji i NATO-u, "ali preduvjet za to je da se Srbija tretira kao ono što jest: satelitska država Rusije, koja je produbila vojnu, ekonomsku i političku suradnju s Moskvom".
Bećirović je bio još i oštriji i jasniji u svojem govoru pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda u New Yorku bilo je još izravnije: "S govornice Opće skupštine Ujedinjenih naroda upozoravam svjetsku javnost da vodstvo Republike Srbije još jednom prijeti suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.“
Naoružavanje Beograda
Srbija već godinama kupuje diverzificirano moderno naoružanje: ruski jurišni helikopteri, francuski borbeni zrakoplovi, kineski protuzračni sustavi, iranski dronovi... Ugledni švedski institut za istraživanje mira SIPRI objavio je 2022. da je proračun Beograda za obranu od 1,3 milijarde eura deset puta veći od kosovskog.
Vojnu nadmoć Srbije najbolje pokazuje broj borbenih tenkova: s oko 250 tenkova, Beograd ih ima više od svih ostalih bivših jugoslavenskih republika zajedno (za usporedbu, njemački Bundeswehr ima 295). Hrvatska je na drugom mjestu sa 75, Bosna i Hercegovinana trećem s 45, a slijedi Sjeverna Makedonija s 31. Ni Crna Gora, ni Kosovo uopće nemaju tenkove.
Zato je Kosovo prošle godine svoje male oružane snage u nastajanju opremilo turskim bespilotnim letjelicama Bayraktar, a ove godine i sa 250 američkih protuoklopnih projektila Javelin. Ta dva oružana sustava, koja ukrajinska vojska uspješno koristi u borbi protiv Rusije, ključna su što Ukrajina uopće još postoji.
Projekt Srpski svijet
Postavlja se pitanje zašto Beograd godinama gomila ogroman arsenal naoružanja, a da pritom nije bilo prijetnji od susjeda. Planira li predsjednik Aleksandar Vučić napasti susjedne zemlje, kako je upozorila kosovska predsjednica?
To se može zaključiti iz izjava, prijetnji i postupaka srpskog vodstva u Beogradu. Propagiranje projekta „Srpski svijet“, donekle umanjene verzije „Velike Srbije“ bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića, ima odjeka kod Srba u susjednim zemljama, Kosovu i Bosni i Hercegovini.
Milošević je umro u pritvoru Tribunala UN-a za ratne zločine u Haagu 2006. godine. Da bi ostvario svoj povijesni nacionalistički cilj za Srbiju, odnosno ujedinjenje svih područja bivše Jugoslavije naseljenih Srbima, devedesetih godina pokrenuo je četiri rata u kojima je poginulo preko 130.000 ljudi.
Nekoliko visokih dužnosnika srpske vlade već je služilo pod Miloševićem, uključujući predsjednika Aleksandra Vučića i ministra unutarnjih poslova Ivicu Dačića. Obojica su vodili Miloševićev propagandni aparat.
Sveopći srpski sabor
Početkom lipnja 2024. godine, Vučić je u Beogradu predvodio „Sveopći srpski sabor“ s predstavnicima Srba iz svih krajeva bivše Jugoslavije - strateški sastanak koji je suštinski formulirao plan za provođenje „Srpskog svijeta“ u „Sveopćoj srpskoj deklaraciji“. Kosovo se spominje kao dio Srbije, a Republika Srpska kao „nacionalni interes Srbije“.
Glasnogovornik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu osudio je to neuobičajeno oštro. Njemačka vlada smatra da je Sveopća srpska deklaracija „vrlo zabrinjavajuća i štetna za Bosnu i Hercegovinu, ali i za Srbiju i sve zemlje Zapadnog Balkana“.
Bećirović je beogradski skup u svom obraćanju Ujedinjenim narodima komentirao ovako: „Destruktivna deklaracija tzv. Sveopćeg srpskog sabora, usvojena 8. lipnja ove godine u Beogradu, [...] nije samo deklarativni akt, već opasan državni dokument.“
Rat na Balkanu?
Nijedna od susjednih zemalja za koje se čini da su na meti teritorijalnih pretenzija Beograda nema oružane snage „spremne za rat“. Bez zaštite dviju zapadnih mirovnih misija, NATO-a na Kosovu (KFOR) i Europske unije u BiH (EUFOR/Althea), one bi bile laka meta za agresivni ekspanzionizam Beograda.
Posljednjih godina nekoliko demonstracija srpskih trupa na granici s Kosovom i napad srpske paravojne jedinice na kosovske sigurnosne snage izazvali su pomutnju i nemire. Takvim srpskim paravojnim napadima započeo je rat u Hrvatskoj 1991. i u BiH godinu dana kasnije.
Ti posljednji vojni incidenti možda su bili test Beograda. Međutim, budući da su reakcije SAD-a i NATO-a bile vrlo brze i oštre, Beograd je odustao. U kolovozu 2024. Washington je ponovno intervenirao, ovog puta s direktorom CIA-e Williamom Burnsom, koji je došao u Bosnu i Hercegovinu posebno kako bi zaustavio separatističke akcije vođe bosanskih Srba Milorada Dodika. Dodik je više puta inicirao korake za proglašenje neovisnosti Republike Srpske i naoružao tisuće pripadnika paravojnih jedinica. Političari u glavnom gradu Sarajevu pripremaju se za mogućnost da Republika Srpska krene sa secesijom. Ako dođe do oružanog sukoba i bosanski Srbi budu pod vojnim pritiskom, vrlo je vjerojatno da bi Beograd mogao poslati svoje tenkove u BiH kako bi ih spasio.
Stoga se ne može isključiti novi rat na Balkanu. A s obzirom na to da je Donald Trump ponovno preuzeo vlast u Washingtonu, potpuno je nejasno kako bi se supersila SAD ponašala u takvom slučaju. Izgledni kandidat za mjesto ministra vanjskih poslova je bivši američki veleposlanik u Njemačkoj Richard Grenell. A on, zajedno s Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom, ima velike poslovne interese u Srbiji.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
Penava poručioNestao spomenik koji veliča četničkog vojvodu: "Tko god ga je uklonio, znao je da dolazimo po njega"
-
Novi detaljiBlokiran dio Zagreba nakon pucnjave: Policija ulovila šest osoba, građani u šoku - "Bilo je kao u filmu"
-
Užas u okolici ZagrebaZastrašujući slučaj spolnog zlostavljanja u školi: "Zgrozio me postupak ravnateljice"
