Sat Sudnjeg dana pomaknut minutu unatrag

Sat kraja svijeta, kako ga još nazivaju, postavljen je 1947. godine, a označava koliko smo blizu svršetka svijeta kojeg mogu uzrokovati katastrofe nakon atomskog rata ili koje su posljedice klimatskih promjena.

Pročitajte i ovo PUKOVNIK NA SUDU Svjedočio je bombardiranju na Balkanu, a onda su počeli problemi: "Nitko nam nije rekao za opasnosti korištenog oružja" Brza intervencija Umjesto gljiva u šumi otkrio neočekivan predmet: Odmah pozvao policiju

tri vijesti o kojima se priča POKRENUTA KAMPANJA Milijarder uplatio 100 tisuća dolara heroju s plaže! "Umrijet ću, reci mojoj obitelji..." Kakav bezobrazluk VIDEO Kruži snimka s groblja, građani u šoku: "Svašta smo znali vidjeti po groblju, ali ovo je za ne povjerovat" Poziv Domagoja Mikića Obitelj iz Podravine jedva spaja kraj s krajem, oni trebaju našu pomoć: "Iako su djeca, razumiju to. To mi najteže pada..."

Organizatori su odmah na početku konferencije u New Yorku, na kojoj je pomaknuta velika kazaljka sata, naglasili kako razorni potres na Haitiju nije imao nikakvog utjecaja na odluku.

'Pomaknuli smo kazaljku samo minutu unatrag, što znači da ima puno mjesta za promjene u oba smjera', rekao je Lawrence Krauss, teorijski fizičar, član uredništva Biltena za atomske znanosti iz Chicaga, na čiju je inicijativu 1947. i uspostavljen sat, koji 'mjeri' koliko je nama i planetu je još ostalo vremena.

Krauss je dodao da i prijetnje nuklearnog oružja i klimatskih promjena 'otvaraju velike mogućnosti, ali smo svjedoci premalo akcija'.

Kazaljka Sata Sudnjeg dana posljednji je put pomicana u siječnju 2007. godine, kada je pomaknuta dvije minute unaprijed, od sedam na pet do ponoći.

Stanje svijeta
Ovi pomicanje se fokusiralo na pozitivno i negativno okruženje vezano uz nuklearni arsenal i globalno zatopljenje, iako je u raspravi o smjeru pomicanja kazaljke iskrsnuo i problem biosigurnosti.

>> Pomiče se kazaljka Sata Sudnjeg dana

'Po prvi put od 1945. i prvih atomskih bombi, čelnici svih nuklearnih sila surađuju i pokušavaju značajno smanjiti arsenal, koji danas uključuje 27.000 bombi, od kojih ih 2000 može biti lansirano u svega nekoliko minuta. Osim toga, danas svi žele ograničiti proizvodnju i trgovinu materijalom za izradu bombi', naveli su u svojoj izjavi znanstvenici iz Biltena.

'Osim toga, po prvi put u povijesti i industrijalizirane i zemlje u razvoju pozivaju na ograničavanje emisije plinova koji utječu na promjene klime, a koji mogu naš planet učiniti nepogodnim za život', dodaju.

'Ti koraci su nedvojbeni znakovi rastuće političke volje da se uhvati u koštac s dvije najveće prijetnje civilizaciji – terorom nuklearnog oružja i galopirajućim klimatskim promjenama', naglasili su.