Tužiteljstvo u Banjoj Luci (Foto: Tužiteljstvo Banja Luka)
Tužiteljstvo u Banjoj Luci (Foto: Tužiteljstvo Banja Luka)

Bivši pripadnik vojske bosanskih Srba Siniša Milojčić identificiran je kao počinitelj ratnih zločina, sudionik silovanja i brutalnog ubojstva žene u okolici Banje Luke 1993., no on za to kazneno djelo vjerojatno nikada neće odgovarati jer je nakon rata odselio u Švedsku, čiji pravosudni sustav ga štiti jer je zločine počinio u doba kada je bio mlađi od 21 godine, objavila je u ponedjeljak Balkanska istraživačka mreža (BIRN).


Kako prenosi ovaj portal specijaliziran za izvještavanje o slučajevima ratnih zločina, optužnica protiv Milojčića podignuta je još tijekom rata, a to je učinilo tadašnje banjolučko vojno tužiteljstvo.

Vezani članci Slike žrtava pokolja u Lovasu (Foto: Dnevnik.hr) Suđenje za pokolj Hrvata u Lovasu: "Neke obitelji zbog dugotrajnog postupka neće dočekati pravdu" Sud Bosne i Hercegovine (Foto: Ivica Galovic/PIXSELL) Bivši general Armije BiH optužen za ratni zločin nad Srbima: U napadu ubijeno i dijete

Slučaj je potom prepušten civilnom tužiteljstvu, a pravosuđe u BiH je 2012., nakon što je utvrđeno da je Milojčić državljanin Švedske te da stoga ne može biti izručen, zatražilo od te zemlje da preuzme kazneni progon.

Švedska je zahtjev iz BiH odbila s obrazloženjem da njihovi zakoni predviđaju zastaru nakon isteka roka od 15 godina za procesuiranje ratnih zločina u slučajevima osoba koje su u vrijeme počinjenja imali između 18 i 21 godine, kako je to bio slučaj s Milojčićem.

Prema navodima iz optužnice podignute u BiH, Milojčića se tereti da je, zajedno s Miladinom Trivićem i Slobodanom Bajićem, 1993. sudjelovao u silovanju i ubojstvu ženske osobe na kupalištu Mirnica.

Optužen je i da je s Trivićem zlostavljao i pljačkao civile bošnjačke nacionalnosti. Suoptuženi Trivić i Bajić su u BiH zbog ovoga osuđeni na ukupno 23 godine zatvora.

Predsjednica udruge "Žena – žrtva rata" Bakira Hasečić kazala je kako je nevjerojatno da postoje zakoni koji štite silovatelje i ubojice te je potvrdila kako su zbog svega prosvjedivali u švedskom veleposlanstvu u BiH.

"Rekli smo da ćemo ustrajati u svojim zahtjevima, da ćemo ih podići i na razini prosvjeda, do Strasbourga i Vijeća sigurnosti UN, da je neshvatljivo da se utočište daje optuženima za ratne zločine. Ako ga se ne može izručiti, mi tražimo da se procesuira u Švedskoj. Nije on jedini koji je tamo našao utočište. Neshvatljivo je da netko ima amnestiju, zastaru, to je katastrofalno", kazala je Hasečić.

Švedska nije potpisnica konvencije UN-a o ratnim zločinima

Opća skupština Ujedinjenih naroda je još 1968. usvojila konvenciju kojom se sprječava postavljanje granica zastare za predmete ratnih zločina. U obrazloženju konvencije navodi se da su ratni zločini i zločini protiv čovječnosti "najgnusniji zločini u međunarodnom pravu", zbog čega se treba osigurati njihovo procesuiranje bez obzira na protok vremena, podsjeća BIRN.

Kevin Jon Heller, stručnjak za međunarodno pravo sa Sveučilišta u Amsterdamu, ocijenio je da švedski zakon, koji je praktično onemogućio procesuiranje jednog slučaja ratnih zločina, nije nedopušten ali jest neuobičajen.

"Ne mislim da međunarodno pravo zabranjuje postojanje zastare u predmetima ratnog zločina. Naravno, postoji konvencija UN koja brani državama da zakonom predvide zastaru za ratni zločin, ali Švedska nije potpisala ovu konvenciju. Stoga smatram da Švedska može imati zakon u kojemu stoji da je moguća zastara za počinitelje mlađe od 21 godine, iako je ta dobna granica neobična s obzirom na to da su međunarodni tribunali uvijek postavljali granicu odgovornosti na punoljetnosti, odnosno 18 godina ", kazao je Heller. (Hina)