- NATO i SAD najavljuju povećanje broja vojnika u Poljskoj
- Rusija je zaprijetila "mjerama kompenzacije"
- Obavljena najveća razmjena ratnih zarobljenika, na slobodu pušten i dio branitelja Mariupolja
- UN objavio alarmantno izvješće o stanju ljudskih prava u Ukrajini
- Rusija Norveškoj zaprijetila odmazdom
- Rusija švedske i finske planove o pristupanju NATO-u smatra destabilizirajućim
- Turska je podržala ulazak Finske i Švedske u NATO
- Zelenski je od zemalja članica NATO-a zatražio oružje
- Rusija raketirala trgovački centar, više ljudi ubijeno
- Sirija priznala suvereni Lugansk i Doneck
Tijek događaja iz minute u minutu pratite u nastavku:
00:30 Ruski predsjednik Vladimir Putin komentirao je izgledno švedsko i finsko pridruživanje NATO savezu.
"Sa Švedskom i Finskom nemamo problema koje imamo s Ukrajinom. Oni se žele pridružiti NATO-u, pa samo naprijed", rekao je Putin.
"No moraju shvatiti da prije nije bilo prijetnje, dok sada, ako se tamo razmjeste vojni kontingenti i infrastruktura, mi ćemo morati odgovoriti istom mjerom i stvoriti iste prijetnje za područja s kojih se nama stvaraju prijetnje", dodao je.
Više o tome možete pročitat >>OVDJE.
22:50 Ukrajina prekida sve diplomatske odnose sa Sirijom nakon što je danas ta zemlja, prva nakon Rusije, priznala neovisnost samoproglašenih proruskih separatističkih paradržavica Narodne republike Donjeck i Narodne republike Luhansk, objavio je večeras predsjednik Volodimir Zelenski.
21:42 Ruske snage nastavile su s pokušajima napada na Lisičansk, kontinuirano granatirajući grad u kojem je još uvijek ostalo oko 15.000 ljudi, izjavio je Serhij Hajdaj, čelnik vojne uprave regije Lugansk.
"Borbe se nastavljaju na periferiji grada, Rusi neprestano napadaju", rekao je. "U posljednje vrijeme naši momci gađaju skladišta, stožere i vojarne ruskih snaga. I to omogućuje pauzu u ovim napadima", dodao je.
"Autocesta Bahmut-Lisičansk se dugo ne koristi. Ali imamo druge rute za evakuaciju, nećemo odati detalje", dodao je. "Sada je vrhunac napada", kazao je Hajdaj.
21:10 Rusija je zaprijetila odgovoriti svojim mjerama na najavljena povećanja broja američkih vojnika u Europi.
"Ono što se sada događa (nagomilavanje snaga NATO-a u istočnoj Europi) uvijek će potaknuti mjere kompenzacije s naše strane", rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, prenijela je novinska agencija TASS.
"Nećemo zatvarati oči pred ovim potezom. Imamo sposobnosti i resurse za to. Sigurnost će biti 100 posto zajamčena", rekao je Rjabkov.
"Moskva je prošle godine ponudila Washingtonu razgovore o međusobnim sigurnosnim jamstvima kako bi se izbjegao scenarij eskalacije", dodao je.
NATO ostaje u Poljskoj
20:22 Predsjednik SAD-a Joe Biden najavio je da će zapovjedni stožer 5. korpusa SAD-a u Poznanu, na zapadu Poljske, postati stalni.
Bit će to prvi put da su NATO ili američke trupe stalno stacionirane u zemlji – dotadašnje raspoređivanje uvijek je bilo na stalnoj rotacijskoj osnovi.
“Nešto što se mnogima činilo nemogućim danas postaje činjenica. Brinemo o našoj zajedničkoj sigurnosti. To je također jasan signal Moskvi”, napisao je zamjenik ministra vanjskih poslova Poljske Marcin Przydacz. Poljska je dugo tražila da se američko vojno raspoređivanje u zemlji promijeni iz rotacijskog u trajno.
Stožer Zapovjedništva 5. korpusa SAD-a postavljen je u Poznanu u studenom 2020. Njegovih 200 djelatnika provodi operativno planiranje, zapovijedanje misijama i nadzor nad američkim kopnenim snagama u Europi.
Vojni analitičari kažu da će odluka o stalnom sjedištu značiti povećanje osoblja na oko 700.
20:00 Rusija je kazala da je spremna surađivati s Ujedinjenim narodima kako ne bi došlo do globalne prehrambene krize, te je voljna ispuniti svoje obveze u izvozu hrane i gnojiva.
Obećanja ruske suradnje dao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u razgovoru s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom, kazalo je Lavrovljevo ministarstvo u izjavi.
U izjavi, međutim, nisu najavljeni nikakvi konkretni potezi, te su ponovljene ruske optužbe da su Ukrajinski postupci i zapadne sankcije krivi za krizu.
"Naglašeno je da je izvoz ukrajinskih žitarica otežan zbog miniranja Crnog mora od strane Kijeva", stoji u izvješću.
"Osim toga, spremnost Rusije da nastavi ispunjavati svoje obveze izvoza hrane i gnojiva potvrđeno je, usprkos činjenici da je njihova provedba uvelike zakomplicirana zbog ileganih jednostranih sankcija zapadnih zemalja te poremećaji u globalnoj proizvodnji i lancima opskrbe zbog pandemije koronavirusa."
Ruski rat u Ukrajini pogoršao je globalnu prehrambenu krizu, zbog kojih su drastično narasle cijene žitarica, jestivih ulja, goriva i gnojiva.
19:51 Ukrajina i Europska unija potpisale su sporazum kojim se liberalizira cestovni promet, prenosi Kyiv Independent. Prema sporazumu, ukrajinski prijevoznici više ne moraju dobivati dozvole za ulazak u Europsku uniju.
Sporazum također "predviđa priznavanje ukrajinskih vozačkih dozvola od strane EU", izvještava agencija.
⚡️Ukraine, EU sign agreement on liberalization of road transport.
— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) June 29, 2022
The agreement eliminates the need for Ukrainian carriers to obtain permits to enter the EU. Previously, each country provided a specific number of quotas for freight transportation from Ukraine.
Prekinuta veza s nuklearkom u Zaporižju
19:16 Organizacija UN-a za atomsku energiju priopćila je da je ponovno izgubila vezu sa svojim nadzornim sustavima koji prate nuklearni materijal u nuklearnoj elektrani Zaporižje koju drži Rusija.
"Činjenica da je prijenos podataka ponovno prekinut - po drugi put u posljednjih mjesec dana - samo povećava hitnost slanja ove misije (u Zaporižje)", navodi se u priopćenju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Veza je izgubljena u subotu "zbog poremećaja komunikacijskog sustava u objektu", dodaje se.
18:23 "Ruske trupe rasipaju mine bilo gdje u gradu Lisičansk na istoku Ukrajine", rekao je guverner Luganska Serhij Hajdaj. "Mine su izuzetno opasne i svako dijete ili civil koji je otišao po humanitarnu pomoć može na njih zgaziti i umrijeti ili izgubiti ud", rekao je.
"Bombardiranje Lisičanska nastavlja se noću i danju", dodao je. "U gradu je ostalo oko 15.000 ljudi, a većina ih je odbila otići, unatoč tome što smo ih mi stalno pozivali da odu", rekao je Haidai.
"Moguće je da će tijekom napada na grad izgubiti toliko opreme i vojnika da više neće moći u potpunosti provoditi ofenzivne operacije, a mi ćemo dobiti više zapadnog oružja", rekao je. "Ne samo da ćemo ih zaustaviti, već ćemo krenuti s deokupacijom", dodao je.
18:08 Velika Britanija će angažirati dodatnih 1000 vojnika za pomoć u obrani Estonije, uz 2000 britanskih snaga koje su već u baltičkoj državi, rekao je Ben Wallace, britanski ministar obrane.
Dodatna borbena skupina bit će zasad smještena u Ujedinjenom Kraljevstvu. Još nekoliko stotina vojnika će biti poslano u Estoniju kako bi pomogli u stvaranju novog vojnog stožera.
Ovi potezi dio su doprinosa Britanije planu za cijeli NATO, za jačanje obrane na istoku. Dodatni ratni brodovi i mlaznjaci bit će korišteni za pomoć u jačanju šire obrane NATO-a u regiji, rekao je Wallace.
U najvećoj razmjeni ratnih zarobljenika oslobođen dio branitelja Mariupolja
17:50 Ukrajinsko ministarstvo obrane priopćilo je da su 144 ukrajinska vojnika, uključujući vojnike koji su bili u opkoljenoj čeličani Azovstal u Mariupolju, oslobođena u zamjeni zarobljenika s Rusijom.
Posljednja razmjena zarobljenika bila je najveća razmjena otkako je Rusija napala Ukrajinu.
Informacija je podijeljena i na Telegramu bojne Azov.
"43 vojnika pukovnije Azov su već kod kuće! Dogodila se još jedna razmjena zarobljenika, zahvaljujući kojoj su se kući vratila 144 ukrajinska branitelja. Od 144 otpuštena, njih 95 su branitelji Azovstala. Od njih - 43 vojnika bojne Azov. Dobrodošli natrag! Slava Ukrajini!", napisali su.
17:26 Čini se da je "kriminalna proruska skupina" odgovorna za kibernetičke napade na nekoliko velikih norveških tvrtki, objavilo je u srijedu norveško Nacionalno sigurnosno tijelo. Navode da su kibernetički napadi doveli do toga da su "važne web stranice i online usluge postale nedostupne".
"Napadi su usmjereni na brojne velike norveške tvrtke koje nude važne usluge stanovništvu", rekla je direktorica Sofie Nystrøm. "Nedavno smo vidjeli slične napade u drugim zemljama, ali nijedan od njih nije imao trajne posljedice. Ipak, napadi će stvoriti nesigurnost u stanovništvu i ostaviti dojam da smo pijun u trenutnoj političkoj situaciji u Europi", navodi.
Rusija zaprijetila Norveškoj odmazdom
16:41 Rusija je u srijedu rekla da restrikcije, koje je nametnula Norveška, onemogućavaju prijevoz robe do ruskih naselja na arktičkom otočju Svalbard i zaprijetila je nespecificiranim "mjerama odmazde" u slučaju da Oslo ne razriješi taj slučaj.
Svalbard, otočje između norveške sjeverne obale i Sjevernog pola, pripada Norveškoj, no Rusija ima pravo na iskorištavanje prirodnih resursa temeljem sporazuma potpisanog 1920., a neki su dijelovi otočja naseljeni pretežito ruskim stanovništvom.
Norveška, koja nije članica Europske unije, ali primjenjuje njene sankcije protiv Rusije, poručila je da se sankcije neće odnositi na pomorski prijevoz robe do Svalbarda. Međutim, velik dio tereta namijenjenog za ruska naselja najprije prolazi kroz kontrolnu točku u matičnoj Norveškoj, koja je pak zatvorena za robu koja se nalazi na popisu sankcija.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova je pozvalo norveškog diplomata na razgovor zbog restrikcija, za koje je rekla da su poremetile opskrbu kritičnim potrepštinama, uključujući hranu i medicinsku opremu.
Moskva je situaciju nazvala "neprihvatljivom" i upozorila da će "neprijateljsko" djelovanje protiv Rusije dovesti do "mjera odmazde". Norveško ministarstvo vanjskih poslova nije odmah bilo dostupno za komentar.
UN objavio alarmantno izvješće
16:35 Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava objavio je alarmantno izvješće o stanju ljudskih prava u Ukrajini. Kako se navodi, dokumentirano je 10.000 civilnih žrtava od početka sukoba 24. veljače.
"Među njima je ubijena 4731 osoba", rekla je Matilda Bogner, voditeljica Misije za praćenje ljudskih prava u Ukrajini. Upozorila je da je broj žrtava znatno veći, piše CNN.
"Oružani napad Ruske Federacije na Ukrajinu imao je razoran utjecaj na ljudska prava u cijeloj zemlji. Dokumentirali smo kršenja međunarodnog prava ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, uključujući ratne zločine. Ova kršenja ističu težak danak koji sukob nosi iz dana u dan", dodala je.
Izvješće se temelji na informacijama prikupljenim tijekom 11 terenskih posjeta, tri posjeta mjestima zatočenja i 517 razgovora sa žrtvama i svjedocima između 24. veljače i 15. svibnja 2022. Dokazi se crpe i iz sudskih dokumenata, službenih zapisa i drugih izvora.
"Veliki broj civilnih žrtava te razmjeri razaranja i oštećenja civilne infrastrukture izazvali su značajnu zabrinutost da napadi ruskih oružanih snaga nisu u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom. Iako na znatno nižoj razini, također se čini da ukrajinske oružane snage nisu poštivale međunarodno humanitarno pravo u istočnim dijelovima zemlje", rekla je.
Izvješće je izazvalo ozbiljnu zabrinutost zbog navoda o mučenju ratnih zarobljenika od strane obje strane u sukobu, uključujući svjedočanstva 44 ratna zarobljenika koje je intervjuirala misija UN-a. Misija je naišla na dokaze o raširenoj uporabi izvansudskih kazni protiv onih za koje se tvrdi da su pljačkaši, lopovi i kršitelji policijskog sata u Ukrajini.
"OHCHR je dokumentirao i potvrdio tvrdnje o nezakonitim ubojstvima, uključujući pogubljenja po prijekom postupku nad civilima u više od 30 naselja u regijama Kijev, Černihov, Harkiv i Sumi, počinjena dok su ti teritoriji bili pod kontrolom ruskih oružanih snaga. Samo u Buči, OHCHR je dokumentirao nezakonita ubojstva, uključujući pogubljenja po prijekom postupku, najmanje 50 civila", navodi se.
Istaknuta je i "zabrinutost zbog proizvoljnog pritvaranja i prisilnog nestanka predstavnika lokalnih vlasti, novinara, aktivista civilnog društva i drugih civila od strane ruskih postrojbi i povezanih oružanih skupina". OHCHR je dokumentirao 248 slučajeva proizvoljnog pritvaranja, od kojih je šest rezultiralo smrću.
16:22 Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pohvalio je NATO zbog "jasnog stava prema Rusiji" i što je pozvao Finsku i Švedsku da se pridruže vojnom savezu.
"Danas je u Madridu NATO dokazao da može donijeti teške, ali bitne odluke. Pozdravljamo jasan stav o Rusiji, kao i pristupanje Finske i Švedske. Jednako jaka i aktivna pozicija prema Ukrajini pomoći će zaštiti euroatlantske sigurnosti i stabilnosti", napisao je.
Today in Madrid, NATO proved it can take difficult, but essential decisions. We welcome a clear-eyed stance on Russia, as well as accession for Finland and Sweden. An equally strong and active position on Ukraine will help to protect the Euro-Atlantic security and stability.
— Dmytro Kuleba (@DmytroKuleba) June 29, 2022
Sirija službeno priznala Lugansk i Doneck
16:18 Sirija je službeno priznala neovisnost i suverenitet teritorija Luganska i Donecka pod ruskom kontrolom u istočnoj Ukrajini.
Samoproglašene Narodna Republika Doneck i Narodna Republika Lugansk formirane su u travnju 2014. Do sada je jedina država članica UN-a koja je priznala njihov legitimitet bila Rusija.
Južna Osetija, samootcijepljena regija koju većina međunarodnih država priznaje kao dio Gruzije, također im je ranije ponudila priznanje.
15:12 Rusija smatra da su švedski i finski planovi o pristupanju NATO savezu destabilizacijski potez, rekao je u srijedu zamjenik šefa ruske diplomacije Sergej Rjabkov, u vrijeme kada se dvije države spremaju na ubrzani postupak ostvarivanja članstva u savezu. Više pročitajte >>OVDJE
15:45 Slovenski premijer Robert Golob izjavio je u srijedu da ne očekuje problema pri ratificiranju u parlamentu protokola o pristupu Švedske i Finske NATO savezu, premda je protiv toga Ljevica, najmanja stranka u njegovoj vladajućoj koaliciji.
"Ljevica ima pravo na suzdržanost o tom pitanju, ali sam uvjeren da će u tom slučaju i oporbene stranke imati državotvornu poziciju", kazao je Golob na summitu NATO saveza u Madridu. Dodao je da nije nimalo zabrinut da bi proces potvrde protokola o ulasku dviju novih članica mogao u Sloveniji biti ugrožen, te da će parlament o protokolu odlučivati prije ljetne stanke koja dolazi sredinom srpnja.
Golobova vlada koju uz njegov Pokret Sloboda sastavljaju još Socijalni demokrati i Ljevica ima čvrstu većinu u parlamentu i bez zastupnika Ljevice čiji su ministri na dopisnoj sjednici vlade početkom tjedna glasovali protiv parafiranja protokola o ulasku Švedske i Finske u NATO, a i njihovi su se zastupnici u parlamentu suzdržali prilikom izjašnjavanja o tom pitanju i na nedavnoj sjednici parlamentarnog odbora za vanjske poslove.
15:01 Nakon uvođenja američke zabrane uvoza ruskog zlata, Moskva bi ga mogla početi prodavati za rublje stranim partnerima što će ojačati rusku valutu, rekao je za RIA Novosti financijski analitičar Vladislav Antonov, iz pružatelja usluga hostinga za rudarenje kriptovaluta BitRiver.
Sjedinjene Američke Države zabranile su uvoz ruskog zlata u tu zemlju, osim iznimaka koje propisuju posebni propisi ili uz dozvolu Ureda za kontrolu inozemne imovine Ministarstva financija SAD-a (OFAC).
Zelenski zatražio pomoć
14:52 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je u srijedu od čelnika NATO-a financijsku i oružanu pomoć kako bi se njegova zemlja suprotstavila Rusiji koja želi diktirati svjetski poredak.
Zelenski je u obraćanju video-vezom čelnicima država članica NATO-a koji su se okupili u Madridu posebno istaknuo potrebu za suvremenim topničkim sustavima.
"Da bismo prekinuli prevlast ruskog topništva, što je značajna prednost, potrebno nam je puno više ovih modernih sustava, modernog topništva", rekao je Zelenski. Dodao je da Ukrajini treba oko pet milijardi dolara mjesečno za obranu.
Zelenski je istaknuo da Rusija nije pokrenula rat samo da bi pokorila Ukrajinu nego da "diktira uvjete u Europi i diktira budući svjetski poredak".
Upozorio je da bi sljedeće godine situacija mogla biti još gora ne samo za Ukrajinu ako njegova zemlja ne dobije odgovarajuću pomoć. Istaknuo je da se Rusija ne želi zaustaviti na osvajanu južne Ukrajine ili Donbasa, nego da želi ići dalje.
"Želi apsorbirati grad po grad u Europi, u zemljama koje Rusija smatra svojim vlasništvom, a ne neovisnim državama. Pitanje je tko je sljedeći - Moldavija, baltičke države, Poljska?", istaknuo je ukrajinski predsjednik.
13:49 Papa Franjo osudio je napad na trgovački centrar u Kremenčuku.
"Svakog dana u srcu nosim dragu i izmučenu Ukrajinu, koju nastavljaju bičevati barbarskim napadima poput onog na trgovački centar u Kremenčuku. Molim se da se ovaj ludi rat završi što prije", kazao je papa obraćajući se ljudima na Tgu svetog Petra u Vatikanu.
U Mikolajivu poginulo četvero ljudi
13:30 Gradonačelnik Mikolajeva Oleksandr Sinkevič kazao je kako je u napadu na stambenu zgradu u srijedu ujutro poginulo četvero ljudi, a petero je ozlijeđeno, prenosi Sky News.
12:20 Rusija nije uspjela platiti kamate na državnu obveznicu i podmiriti obaveze prema inozemnim kreditorima prvi puta od revolucije 1917. godine, ali njezino gospodarstvo ne pokazuje znakove posrtanja, unatoč sankcijama, piše Reuters. Više o tome čitajte >>OVDJE
11:53 Indonezijski predsjednik Joko Widodo započeo je u srijedu posjet Ukrajini s namjerom poticanja ponovnog pokretanja mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine te pronalaska načina za oslobađanje žitarica za izvoz na globalna tržišta.
Predsjednik Widodo i njegova supruga stigli su vlakom u ukrajinski glavni grad Kijev, objavila je službena internetska stranica indonezijskog predsjednika.
Widodo je predsjedavajući skupine država G20 i jedan od šest svjetskih čelnika koje su Ujedinjeni narodi imenovali za 'prvake' Grupe za globalni odgovor na krize (GCRG), osnovane radi suočavanja s prijetnjom gladi i neimaštine izazvanih ratom u Ukrajini.
Rekao je da je predan rješavanju problema rastućih cijena hrane i energije, nastalih zbog sukoba u Ukrajini koji uzrokuje nestašicu hrane i energije, a što je dovelo do inflacije u mnogim zemljama.
Ukrajina je prije rata bila jedan od najvećih indonezijskih opskrbljivača pšenice.
Indonezijski šef države sastat će se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim prije nego otputuje u Rusiju na razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Indonezijski čelnik rekao je da će se kod Putina zauzeti da pristane na prekid vatre.
Rusija pogodila trgovački centar
11:38 Reuters je objavio snimke razorenog Kremenčuka u Ukrajini nakon što je Rusija pogodila trgovački centar pri čemu je stradalo najmanje 18 ljudi.
10:59 Američki predsjednik Joe Biden najavio je novo raspoređivanje američke vojske u Europi, rekavši: "U ovom trenutku Putin je narušio mir u Europi. SAD i saveznici pojačavaju, dokazujući da je NATO potrebniji i važniji nego ikad." Biden je održao bilateralni sastanak s čelnikom NATO saveza Stoltenbergom.
Biden je najavio da su Sjedinjene Države od početka godine poslale dodatnih 20 vojnika u Europu.
Najavio je da će SAD povećati broj razarača u Španjolskoj s četiri na šest, da će uspostaviti stalno zapovjedništvo za 5. armijski korpus u Poljskoj, rasporediti dodatnu rotacijsku brigadu u Rumunjskoj, rasporediti dvije dodatne eskadrile F35 u Velikoj Britaniji, pojačati rotacijske postrojbe u baltičkim državama, te rasporediti dodatne snage protuzračne obrane u Njemačkoj i Italiji.
“(Ruski predsjednik Vladimir) Putin je prekinuo mir u Europi. SAD i saveznici pojačavaju snage, dokazujući da je NATO potrebniji nego ikad”, rekao je Biden prije početka samita Sjevernoatlantskog saveza u Madridu.
BREAKING: @Potus announces new US military deployments to Europe:
— Nick Schifrin (@nickschifrin) June 29, 2022
1. Create permanent HQ for US 5th Army Corps in Poland
2. Deploy additional rotational brigade to Romania
3. Deploy 2 additional F-35 squadrons to the UK
4. "Enhance" rotational deployments in Baltics
10:56 Rusija tvrdi da je uništila "trenažnu bazu za strane plaćenike" blizu Mikolajeva. U posljednjem izvještaju ruskih snaga, kojeg prenosi The Guardian, tvrdi se da je Rusija prakički uništila ukrajinski 108. bataljon, da je uništila četiri zapovjedna centra u jednom danu od kojih su dva bila u Harkivu te da je srušila letjelicu MiG-29, dvije letjelice SU-25, helikopter Mi-8 te devet ukrajinskih dronova.
Bijela Kuća sumnja u povrat ukrajinskih područja
10:00 Dužnosnici Bijele kuće navodno gube povjerenje da će Ukrajina ikada moći vratiti teritorij koji je izgubila od Rusije tijekom invazije.
Američki dužnosnici rekli su novinarima da, unatoč ovoj pesimističnijoj ocjeni, SAD neće vršiti pritisak na Ukrajinu da učini bilo kakve formalne teritorijalne ustupke Rusiji, prenosi Sky News.
Vojni analitičar Ivica Mandić u Dnevniku Nove TV u utorak je kazao kako ipak postoje nade da Ukrajina vrati svoj teritorij. Više o tome čitajte >>OVDJE
9:37 Rusija predstavlja "izravnu prijetnju" sigurnosti zemalja NATO-a koje su se okupile na samitu u Madridu, rekao je u srijedu glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg. Više o tome čitajte >>OVDJE
9:14 Da je ruski predsjednik Vladimir Putin žena, ne bi napao Ukrajinu, ustvrdio je britanski premijer Boris Johnson. Više o tome čitajte >>OVDJE
6:32 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je u utorak pred UN-om Rusiju da je "teroristička država", a ona mu je odgovorila da je iskoristio obraćanje Vijeću sigurnosti za "daljinsku PR kampanju" u pokušaju da dobije još zapadnog oružja.
Zelenski zahtijeva da Vijeće sigurnosti izbaci Moskvu iz UN-a i da uspostavi sud za istragu djelovanja ruske vojske u Ukrajini, koja je izvršila invaziju 24. veljače. Međutim, Rusija ima pravo veta u Vijeću i može se zaštititi od svake takve akcije.
"Rusija nema pravo sudjelovati u raspravama i glasanju o ratu u Ukrajini, koji je ničim izazvan i jednostavno kolonijalistički", rekao je Zelenski u svom obraćanju Vijeću sigurnosti putem video-veze. "Pozivam vas da izaslanstvu terorističke države oduzmete ovlasti."
Moskva svoju invaziju naziva "posebnom vojnom operacijom" za oslobađanje Ukrajine od fašista, dok vlada u Kijevu i zapadni saveznici kažu da je to neutemeljen izgovor za ničim izazvan rat.
Svih 15 članova Vijeća sigurnosti, uključujući Rusiju, ustali su radi minute šutnje nakon što ih je Zelenski zamolio da "odaju počast svim Ukrajincima koji su poginuli u ovom ratu".
Zamjenik ruskog veleposlanika pri UN-u Dmitrij Poljanskij rekao je Vijeću da je pojavljivanje Zelenskija putem video-veze narušilo autoritet tijela koje je zaduženo za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti.
“Vijeće sigurnosti UN-a ne bi se trebalo pretvarati u platformu za daljinsku PR kampanju predsjednika Zelenskog kako bi dobio više oružja od sudionika NATO samita”, rekao je Poljanskij.
Vijeće se sastalo nakon što je Ukrajina rekla da je u ruskom raketnom napadu namjerno gađan trgovački centar u ponedjeljak te da je u napadu ubijeno 18 ljudi.
Što se događalo u Ukrajini tijekom jučerašnjeg dana možete pročitati >>OVDJE.
