- Gradonačelnik Mikolaiva na jugu Ukrajine Oleksandr Sienkevich pozvao je stanovnike da napuste grad
- Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Rusija nije odgovorna za globalnu prehrambenu krizu, okrivljujući Zapad za sprječavanje izvoza ruskog žita
- Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio EU i NATO da formiraju koaliciju za rat s Rusijom
- Ministri vanjskih poslova G7 pozvali Rusiju da "zaustavi svoje napade i prijeteće akcije"
Tijek događaja iz minute u minutu pratite u nastavku:
22:15 Švedska i Finska tek trebaju poduzeti "konkretne i iskrene" korake da se ublaži zabrinutost Turske prije njihovog predloženog ulaska u NATO, rekao je u subotu turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu u telefonskom razgovoru.
Turska još uvijek očekuje da će Švedska i Finska "promijeniti svoj stav" u vezi s PKK-om, rekao je Erdogan, priopćio je njegov ured. Stockholm i Helsinki također bi trebali "zajamčiti" da će ukinuti embargo na oružje i obećati da neće pribjegavati sličnim taktikama u budućnosti, dodao je čelnik Turske.
U odvojenom telefonskom razgovoru sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson u subotu, Erdogan je ponovio svoj zahtjev za izručenje ili deportaciju određenih osoba, naveo je ured predsjednika. Nije poznato o kojim se osobama radi.
21:30 SAD je najavio da će Ukrajini osigurati 18 patrolnih brodova u sklopu 13. sigurnosnog paketa.
"U paket koji je najavljen u četvrtak uključena su dva 35-stopna mala riječna plovila; šest 40-stopnih pomorskih borbenih plovila; i 10 patrolnih čamaca od 34 stope, Dauntless Sea Ark", priopćilo je Ministarstvo obrane.
21:00 Rusija će isporučiti Bjelorusiji raketne sustave Iskander-M idućih mjeseci, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu na sastanku s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom.
Lukašenko je Putinu na sastanku u Sankt Peterburgu, koji se prenosio na televiziji, rekao da je Bjelorusija zabrinuta zbog "agresivne", "konfrontacijske" i "odbojne" politike svojih susjeda Litve i Poljske. Zatražio je Putina da pomogne Bjelorusiji da pripremi "simetričan odgovor" na, kako je naveo, letove NATO saveza s nuklearnim oružjem blizu bjeloruskih granica.
"Minsk mora biti spreman na sve, čak i na korištenje teškog oružja za obranu naše domovine od Bresta do Vladivostoka", rekao je, stavljajući Bjelorusiju i njezinu blisku saveznicu Rusiju pod isti nazivnik. Prvenstveno je zatražio pomoć da se bjelorusko vojno zrakoplovstvo opremi nuklearnim oružjem.
Putin je rekao da trenutačno ne vidi potrebu za simetričnim odgovorom, ali da bi se bjeloruski avioni Su-25, proizvedeni u Rusiji, mogli nadograditi u ruskim tvornicama ako to bude potrebno.
No ruski predsjednik je obećao da će isporučiti Iskander-M, mobilni raketni sustav kojemu je NATO dao kodni naziv "SS-26 Stone". Njegove dvije vođene rakete imaju domet do 500 kilometara i mogu nositi konvencionalne ili nuklearne bojeve glave. Taj sustav je zamijenio sovjetski "Scud".
19:30 Ukrajina premješta svoje snage iz ruševina grada Sjeverodonecka na više položaje u susjednom gradu Lisičansku kako bi stekla taktičku prednost nad Rusijom, rekao je u subotu šef ukrajinske vojno-obavještajne službe.
Kirilo Budanov je u intervjuu za Reuters u Kijevu rekao da će se ukrajinske snage nastaviti braniti iz Lisičanska u istočnoj Ukrajini i da više nije moguće zadržati položaj u Sjeverodonecku.
"Aktivnosti koje se odvijaju na području Sjeverodonecka su taktičko pregrupiranje naših postrojbi. Ovo je povlačenje na povoljne položaje kako bi se dobila taktička prednost", rekao je Budanov, šef Obavještajne službe ukrajinskog ministarstva obrane.
"Rusija koristi taktiku...koju je koristila u Mariupolju: brisanje grada s lica zemlje. S obzirom na uvjete, obrana iz ruševina i otvorenih polja više nije moguća. Zato ukrajinske snage odlaze na viši teren kako bi nastavile obrambene operacije", rekao je.
Upitan misli li na Lisičansk, odgovorio je: "Da, to je jedini viši teren".
Ruske snage u potpunosti su okupirale Sjeverodoneck, rekao je u subotu gradonačelnik tog istočnog ukrajinskog grada, čime je potvrdio najveći neuspjeh Ukrajine na bojištu u više od mjesec dana, nakon tjedana jednih od najkrvavijih borbi u ratu.
"Grad su potpuno okupirali Rusi. Pokušavaju uspostaviti svoj red, koliko znam imenovali su neku vrstu zapovjednika", rekao je gradonačelnik Oleksandr Strjuk na nacionalnoj televiziji.
18:40 Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko zatražio je istragu nakon što su "deep fake" pozivi zavarali gradonačelnike Beča, Berlina i Madrida da pomisle da razgovaraju s njim.
"Ovo je kriminalna energija. Hitno se mora istražiti tko stoji iza toga", rekao je Kličko u videu koji je u subotu podijelio njemački list Bild.
"Deep fakes" mogu biti oblik tehnički sofisticiranih videozapisa koji izgledaju kao da realno prikazuju govor i postupke osobe u stvarnom životu.
"Nekoliko gradonačelnika u Europi kontaktirao je lažni Kličko koji je govorio apsurdne stvari", rekao je Kličko, dodajući da se razgovori organiziraju isključivo putem službenih kanala u Kijevu.
Dodao je da mu nije potreban prevoditelj za razgovore na njemačkom ili engleskom jeziku.
Dužnosnici njemačke državne sigurnosti već su započeli istragu o osobi za koju se smatralo da je Kličko i koja je razgovarala s gradonačelnicom Berlina Franziskom Giffey.
Gradonačelnik Beča Michael Ludwig rekao je da mu je bilo nešto čudno sa zvukom tijekom, kako je mislio, razgovora s Kličkom.
Čovjek koji se predstavljao kao gradonačelnik Kijeva postao je neobično zahtjevan pred kraj razgovora, rekao je Ludwig za ORF. "No to me sada ne bi natjeralo da to na neki način dovedem u pitanje", rekao je.
Ludwig je slučaj opisao neugodnim, ali "ne i velikim problemom" s obzirom da se nisu bavili škakljivim temama.
Ludwig je zaprimio pozivnicu za poziv iz Kijeva, koji je navodno bilo zahvala za poslanu pomoć iz Beča, rekao je za dpa Ludwigov glasnogovornik, dodajući da to nije bilo ništa neobično.
"Razgovor se vodio na engleskom jeziku, što je doduše bilo pomalo čudno", rekao je glasnogovornik.
Rekao je da su zamolili međunarodni odjel Kijeva i austrijsko veleposlanstvo u Kijevu da razjasne situaciju nakon što se pokazalo da je poziv vjerojatno bio lažan.
I gradonačelnik Madrida Jose Luis Martinez-Almeida bio je meta lažnog razgovora s Kličkom. Prekinuo je taj razgovor, potvrdio je glasnogovornik ureda gradonačelnika Daniel Bardavío Colebrook.
18:18 Grad Sjeverodoneck u Donbasu, poprište snažnih borbi ukrajinske i ruske vojske već tjednima, "potpuno su okupirale" ruske snage, objavio je u subotu gradonačelnik Oleksandr Strjuk.
"Grad su potpuno okupirali Rusi", rekao je na ukrajinskoj televiziji u subotu popodne.
Ukrajinska vojska ranije ovaj tjedan je objavila da se povlači iz tog grada koji je prije rata imao 100.000 stanovnika kako bi bolje branila susjedni Lisičansk.
Separatisti su ranije u subotu objavili da su ruske i proruske snage ušle i u Lisičansk te da se u tom gradu, nedaleko od Sjeverodonecka, vode ulične borbe.
Separatisti su također objavili da su iste snage preuzele kontrolu nad kemijskom tvornicom Azot u Sjeverodonecku i "evakuirale" više od 800 civila koji stu tamo našli utočište.
17:22 Dok traju borbe u gradu Lisičansk Ukrajina tvrdi da je pretrpjela "veliko bombardiranje" i od strane susjedne zemlje Bjelorusije.
S 20-ak raketa pogođeno je selo Desna u regiji Harkiv, tvrde ukrajinsko zapovjedništvo. Za sad nema potvrde o ozlijeđenima, javlja The Guardian.
17:10 Ruski helikopteri ispalili su projektile na pogranično selo u sjeveroistočnoj ukrajinskoj pokrajini provinciji Sumi. Dva ruska helikoptera lansirala su šest nevođenih projektila na selo Krasnopillia u Sumiju, u blizini ukrajinske granice s Rusijom, javlja Kyiv Independent, pozivajući se na ukrajinsku graničnu službu. Za sada nema prijavljenih žrtava, prenosi The Guardian.
16:40 Ruske i proruske snage ušle su u Lisičansk te se u tom gradu, nedaleko od Sjeverodonecka, vode ulične borbe, objavili su separatisti. Radi se o strateškoj točki na istoku Ukrajine koja se čini na rubu pada u ruke ruskih snaga i separatista, piše agencija France presse.
"Narodna milicija 'Narodne Republike Lugansk' i ruska vojska su ušle u Lisičansk", kazao je glasnogovornik separatista Andrej Moročko. Po njegovim riječima, trenutno se vode ulične borbe.
To je područje posljednjih tjedana poprište žestokih sukoba, posebice topničkih napada. U petak su ukrajinske snage dobile naređenje da se povuku iz Sjeverodonecka, ključne točke za Moskvu koja želi zauzeti cijeli industrijski bazen Donbasa. Zauzimanje Sjeverodonecka i Lisičanska otvorit će put Moskvi i separatistima prema gradovima Slovjansk i Kramatorsk.
15:45 Zaoštravanje plinske krize i moguća nestašica energenata pojačavaju osjećaje nervoze u Europskoj uniji. Njemački kancelar je na summitu naglasio kako su poduzete "sve mjere" s ciljem uvoza energije iz drugih zemalja. Ali dodaje kako se te napore mora pojačati. Irski premijer Micheal Martin je upozorio da Europi predstoji "vrlo teška zima". Više o tome čitajte >>OVDJE
15:15 Gotovo sve ukrajinske trupe sada su se povukle iz strateškog grada Sjerodonecka, izjavio je gradonačelnik. Žestoke borbe oko grada traju tjednima protiv napredujućih ruskih snaga.
Reuters javlja da gradonačelnik Oleksandr Štriuk nije potvrdio je li u tijeku potpuno povlačenje, ali je rekao nacionalnoj televiziji: "Nažalost, skoro su napustili grad".
14:40 Ruske oružane snage ubile su 80 poljskih boraca aktivnih u ukrajinskoj vojsci na istoku Ukrajine, reklo je rusko ministarstvo obrane u subotu.
Raketni napad na postrojenje za obradu cinka Megatex u Kostjantinivki je usmrtio 80 poljskih "plaćenika", rekao je glasnogovornik ministarstva Igor Konašenkov.
Rusija sve dobrovoljce koji se bore na strani Ukrajine naziva plaćenicima.
Konašenkov je također izvijestio o raketnom napadu na Mikolajiv na jugu Ukrajine, u kojemu je smrtno stradalo 300 vojnika.
Rekao je da je Ukrajina izgubila 780 "nacionalista" u zračnim, raketnim i topničkim napadima zadnja 24 sata, što je brojka koju nije bilo moguće nezavisno potvrditi.
12:52 Rusija je ispalila rakete na nekoliko ukrajinskih regija, a također i s teritorija Bjelorusije, prema podacima Kijeva, piše u subotu njemačka agencija dpa.
Napadi su zabilježeni u pokrajinama Hmeljnicki, Lavov, Mikolajiv, Žitomir i Černigiv, objavila je ukrajinska novinska agencija UNIAN. Dnipropetrovska oblast je također pogođena topništvom i jedan je vojnik smrtno stradao, prema gradonačelniku Žitomira Sergiju Suhomlinu.
Rusija je ispalila rakete na Žitomir i Černigiv s bjeloruskog teritorija, prema podacima ukrajinskog glavnog stožera. Bjelorusija, bivša sovjetska republika pod vlašću Aleksandra Lukašenka, sebe naziva neutralnom u sukobu.
Ukrajinska zračna obrana u području Hmeljničkoj oblasti uspjela je oboriti dvije rakete, prema njihovim informacijama. Olupine raketa navodno nisu izazvale štetu. Mikolajivska oblast na jugu Ukrajine je također zabilježila žestoki napad.
"Razmjer štete i moguće žrtve se još uvijek procjenjuju", rekao je glasnogovornik ukrajinske uprave.
10:38 Britansko ministarstvo obrane priopćilo je u subotu da je Rusija ovog mjeseca vjerojatno povukla nekoliko generala s ključnih zapovjednih pozicija u ukrajinskom sukobu.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 25 June 2022
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) June 25, 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/6ZeAf3s37w
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/JiISX2dQ0h
Dodaju da, među onima koji su smijenjeni, je zapovjednik Zračno-desantnih snaga (VDV) general-pukovnik Andrej Serdjukov, kao i zapovjednik Južne armijske skupine (SGF), general Aleksandr Dvornikov. Dvornikov je također neko vrijeme djelovao kao opći operativni zapovjednik invazijskih snaga.
Britanci ističu da će Zapovjedništvo SGF-a vjerojatno biti prebačeno na general-pukovnika Sergeja Surovikina, budući da ono nastavlja igrati središnju ulogu u ruskoj ofenzivi u Donbasu.
Također, dodaju Britanci, ukrajinske snage dobile su naredbu da se povuku iz napadnutog grada Sjeverodonecka nakon tjedana žestokih uličnih borbi, kako bi se izbjeglo više žrtava i izvršilo pregrupiranje.
Više od trideset godina Surovikinova karijera bila je opterećena optužbama za korupciju i brutalnost.
9:42 U ruskom napadu na vojni objekt Javoriv na zapadu Ukrajine ranjene su četiri osobe, potvrdio je guverner Lavova Maksim Kozitski u videoobjavi.
Dodao je da je šest projektila ispaljeno iz Crnog mora, od kojih su četiri pogodila bazu, dok su dva Ukrajinci presreli i uništili prije nego što su pogodili metu, piše Reuters.
U napadu na vojno učilište u blizini Javoriva u ožujku je ubijeno 35 ljudi, a ranjeno najmanje 130, prema ukrajinskim dužnosnicima.
7:40 Zapadni čelnici će na dva predstojeća ključna samita, G7 i NATO-a, nastojati što više zbiti redove u odnosu prema Moskvi jer bi rat u Ukrajini, kojem se ne vidi kraja, mogao dovesti u pitanje njihovo jedinstvo.
Čelnici velikih sila, među kojima je i američki predsjednik Joe Biden, od nedjelje se sastaju u bavarskim Alpama na godišnjem okupljanju sedam indistrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G7).
Skupinu čine SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan, Francuska, Italija i Njemačka.
Nastavak potpore Ukrajini, četiri mjeseca nakon početka ruske ofenzive, bit će u samom središtu tog sastanka, ali i dvodnevnog samita NATO-a koji počinje 28. lipnja u Madridu.
Kancelar Olaf Scholz, domaćin samita G7, ovaj tjedan je podsjetio da će potpora Ukrajini zahtijevati "ustrajnost".
"Istina je da smo još daleko od pregovora između Ukrajine i Rusije jer Putin i dalje vjeruje u mogućnost diktiranog mira", rekao je Scholz, dodajući da je stoga još važnije "čvrsto ostati na zacrtanom smjeru, s našim sankcijama, financijskom potporom Ukrajini i koordiniranim isporukama oružja".
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je da bi rat u Ukrajini mogao trajati "godinama".
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Stefan Meister iz njemačkog istraživačkog instituta DGAP tvrdi da je ruska agresija primorala članice G7 da shvate da su potrebne jedna drugoj jer će inflacija ili prijetnje izbijanja energetske i prehrambene krize, kao posljedice rata, dodatno staviti na kušnju otpor međunarodne zajednice.
Očekuje se da će čelnici također razgovarati i o "Marshallovom planu" obnove Ukrajine koji će koštati "milijarde" i obuhvatiti "više generacija".
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski će se čelnicima G7 obratiti video vezom i zatražiti još oružja, a to će učiniti i na samitu NATO-a.
NATO će na samitu posebice predstaviti planove zaštite svog istočnog krila, u neposrednoj blizini Rusije.
Što se događalo 121. dana rata možete pročitati >>OVDJE.
