Njemački kancelar Olaf Scholz na EU summitu
Njemački kancelar Olaf Scholz na EU summitu Foto: Afp

Nakon što su se pozabavili statusom zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije, čelnici 27 zemalja Europske unije u petak 24. lipnja su na summitu u Bruxellesu tražili rješenje za energetsku krizu.


U Europskoj uniji raste zabrinutost, posebice zbog stanja u najvećoj ekonomiji Unije - u Njemačkoj. To je jedna od država koje najviše ovise o ruskom plinu. "Ako se Njemačka nađe u problemima, onda će to imati ogromne posljedice na sve druge europske zemlje, pa i na našu zemlju", rekao je pred novinarima belgijski premijer Alexander De Croo. On je predložio da zemlje Unije zajedno kupuju plin: "Moramo formirati energetski blok. Ako svatko radi na svoju ruku, onda ćemo svi sami i propasti", dodao je.

Rizik od nestašice plina i porast cijene energenata koji se odražava i na porast stope inflacije predstavlja opasnost za EU, a izlaz može biti u zajedničkoj akciji, poručila je šefica Europske komisije Ursula von der Leyen, prenosi Deutsche Welle.

Zabrinutost zbog Njemačke

Njemačka vlada je u međuvremenu pozvala građane i industrije na štednju plina. U četvrtak je kabinet kancelara Olafa Scholza proglasio drugu razinu alarma po pitanju opskrbe plinom. Razlog je smanjenje dostave plina iz Rusije. Ako se to stanje nastavi, plinska kriza će se zaoštriti i opskrbljivači će morati početi obustavljati dotok plin krajnjim potrošačima.

U slučaju kompletne obustave dotoka ruskog plina, Njemačkoj, po mišljenju ekonomskih stručnjaka, prijeti ozbiljna ekonomska kriza. A ona bi se, kako se moglo čuti na briselskom summitu u petak 24. lipnja odrazila i na nacionalne ekonomije drugih članica EU-a.

Njemačka je u međuvremenu smanjila ovisnost o ruskom plinu s 55% na 35%, a Italija s 40% na 25%, potvrdio je u Bruxellesu talijanski premijer Mario Draghi. U zaključnom dokumentu summita stoji kako Putin plin koristi kao "oružje".

"Vrlo teška zima"

Zaoštravanje plinske krize i moguća nestašica energenata pojačavaju osjećaje nervoze u Europskoj uniji. Njemački kancelar je na summitu naglasio kako su poduzete "sve mjere" s ciljem uvoza energije iz drugih zemalja. Ali dodaje kako se te napore mora pojačati. Irski premijer Micheal Martin je upozorio da Europi predstoji "vrlo teška zima".

Ivana Petrović Ivana Petrović iz Bruxellesa: "Hrvatska bi 1. siječnja mogla ostvariti sve svoje strateške ciljeve"

Mislav Bago, Valentina Baus i Dino Goleš HDZ nedodirljiv, SDP s povijesno niskom podrškom. No i Vlada gubi potporu, a u zemlji raste pesimizam

Europska unija je još uvijek oko razdijeljena oko toga kako bi trebala odgovoriti na krizu. Neke zemlje su uvele gornju granicu za cijene plina. Lideri EU-a su koncem svibnja od Komisije zatražila da ispita opcije za obuzdavanje cijena energije.

Zeleno svjetlo hrvatskom euru

Drugi dan sastanka na vrhu, šefovi država i vlada EU-a dali su "zeleno svjetlo" za uvođenje eura u Hrvatsku 1. siječnja 2023. Prije toga su to učinili i ministri financija. Hrvatski premijer Andrej Plenković je tu odluku nazvao "odličnim signalom za hrvatsku privredu". Po njegovim navodima, uvođenje eura će pomoći Hrvatskoj da se u budućnosti bolje nosi s krizama.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron na summitu je promovirao svoju ideju europske političke zajednice. Na izjave kritičara koji kažu da se tu radi o EU dviju brzina, odnosno o svojevrsnoj alternativi za punopravno članstvo, Macron je rekao da to nije točno. Po njegovim predodžbama, taj model bi omogućio i neki oblik suradnje s Velikom Britanijom.

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju