Moskva je SAD-u predložila quid pro quo dogovor, prema kojem bi Kremlj s Iranom prestao dijeliti obavještajne podatke poput preciznih koordinata američkih vojnih objekata na Bliskom istoku, ako Washington prestane dostavljati Ukrajini obavještajne podatke o Rusiji.
Dvoje ljudi upoznatih s pregovorima rekli su da je takav prijedlog ruski izaslanik Kiril Dmitriev dao izaslanicima Trumpove administracije Steveu Witkoffu i Jaredu Kushneru tijekom njihovog sastanka prošlog tjedna u Miamiju.
SAD je odbio prijedlog, otkrili su izvori. Ipak, sama povijest takvog prijedloga izazvala je zabrinutost među europskim diplomatima, koji se brinu da Moskva pokušava zakopati Europu i SAD u kritičnom trenutku za transatlantske odnose, piše Politico.
Američki predsjednik Donald Trump izrazio je ljutnju zbog odbijanja saveznika da pošalju ratne brodove u Hormuški tjesnac. U petak je svoje saveznike u NATO-u nazvao i kukavicama.
Jedan diplomat EU-a nazvao je ruski prijedlog "skandaloznim". Predloženi dogovor vjerojatno će potaknuti rastuće sumnje u Europi da sastanci Witkoffa i Dmitrijeva ne donose konkretan napredak prema mirovnom sporazumu u Ukrajini, već ih Moskva vidi kao priliku da privuče Washington na dogovor između dviju sila koji ostavlja Europu po strani.
U četvrtak je Kremlj izjavio da su mirovni pregovori o Ukrajini, uz posredovanje SAD-a, "na čekanju". Rusija je SAD-u dala razne prijedloge o Iranu, koje su ovi odbili, kao i prijedlog o premještanju iranskog obogaćenog urana u Rusiju.
"Malo oni pomažu Iranu, malo mi Ukrajini"
Rusija je proširila razmjenu obavještajnih podataka i vojnu suradnju s Iranom od početka rata, rekla je osoba upoznata s obavještajnim podacima. Wall Street Journal prvi je izvijestio o porastu i napisao da Moskva pruža satelitske snimke i dronove kako bi pomogla Teheranu u ciljanju američkih snaga u regiji. Kremlj je to izvješće nazvao "lažnom vijesti".
Trump je tijekom nedavnog intervjua nagovijestio vezu između dijeljenja obavještajnih podataka s Iranom i Ukrajinom , rekavši da ruski predsjednik Vladimir Putin "možda malo pomaže Iranu, da, pretpostavljam, i vjerojatno misli da mi pomažemo Ukrajini, zar ne?"
Razmjena obavještajnih podataka ostaje posljednji ključni stup američke podrške Ukrajini nakon što je Trumpova administracija prošle godine zaustavila većinu svoje financijske i vojne pomoći Kijevu. Washington i dalje isporučuje oružje Ukrajini, ali u okviru programa koji vodi NATO, u kojem saveznici plaćaju SAD-u za oružje. Isporuke kritičnog streljiva za protuzračnu obranu, međutim, pod pritiskom su usred američko-izraelskog rata s Iranom.
Nedavno je Trumpova administracija odlučila ublažiti sankcije na rusku naftu kako bi ublažila pritisak na tržišta nafte, što je izazvalo snažnu zabrinutost i kritike europskih čelnika poput njemačkog kancelara Friedricha Merza.
