Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Postupno ublažavanje sankcije protiv Rusije treba vezati uz provedbu dogovora iz Minska o prestanku sukoba u Ukrajini, izjavila je u ponedjeljak hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.


"Mi ćemo zastupati i nadam se da ćemo se u tome naći, da treba razgovarati, jasno definirati sporazum iz Minska, koji Rusija treba ispoštovati, uključujući i točne parametre prekida sukoba u istočnoj Ukrajini. Na postizanje tih treba onda vezati postupno ublažavanje sankcije, budući da su sankcije uvedene upravo da bi došlo do smirivanja sukoba i uspostave mira", rekla je.

Vezani članci Hrvatski sabor: Ilustracija - 1 USKORO UŽIVO Buran dan u Saboru: U boju ''Putinovi jataci'' i ''HDZ-ovci na pravoj strani povijesti'' Ruski dužnosnik dijelio ručnike majkama poginuih vojnika FOTO "Jeftini pokloni kao zamjena za mrtve": Ruski dužnosnik šokirao darovima za majke poginulih vojnika

Ministrica Pusić govorila je uoči početka sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica, na kojem su glavne teme odnosi EU-a s Rusijom i borba protiv terorizma.

Na raspravi o Rusiji iskristalizirat će se dva temeljna stajališta: jedno koje je sklonije da se odmah pronađe načina za razgovor s Rusijom i da se možda ide prema ublažavanju nekih sankcija i drugo koje smatra da vjerojatno ne treba još uopće ni razgovarati, a kamoli ublažavati sancije, rekla je Pusić i dodala "To su malo ekstremnije prikazana dva stava".

'Rusiji treba ukinuti sankcije ukoliko...'

Istaknula je da su sankcije imale velikog učinka na Rusiju, ali ne i na smirivanje situacije u Ukrajini.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini izrazila je zabrinutost zbog povratka nasilja u istočnoj Ukrajini te dodala da ukidanje sankcija protiv Rusije nije na dnevnom redu.

"Ovih dana se vratilo nasilje u istočnu Ukrajinu i to nije dobra vijest", rekla je Mogherini. Dodala je da pitanje sankcija protiv Rusije nije na dnevnom redu i da eventualna promjena sankcija ovisi o poboljšanju stanja u istočnoj Ukrajini.

Odnosi između EU-a i Rusije nisu nikad bili gori od zavšetka Hladnog rata zbog ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima i potpore ruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine.

Zemlje članice su međusobno podijeljene pa tako baltičke zemlje i Poljska te Velika Britanija traže čvrst pristup prema Moskvi, dok one članice koje imaju snažne gospodarske interese u Rusiji traže uspostavu dijaloga i prekid sankcija.

Govoreći o borbi protiv terorizma, ministrica Pusić je rekla da je Europa pokazala jedinstvo i spremnost za zajedničku strategiju i suradnju te da se može očekivati dogovor o suradnji obrambenih i sigurnosnih institucija.

Visoka predstavnica Mogherini najavila da će se o borbi protiv terorizma intenzivno razgovorati s Arapskom ligom. Istaknula je da terorizam nije stvar odnosa Europe i islama, nego da on pogađa sve muslimane u svijetu.

Suradnja obavještajnih službi u borbi protiv krijumčeranja oružja te stvaranje zajedničkog registra putnika u zračnom prometu postali su prioritet za EU nakon terorističkih napada u Parizu u kojima je poginulo 17 ljudi i nakon opsežne protuterorisitčke akcije u Belgiji kojom je spriječen napad većih razmjera.

Današnji je sastanak prvi u nizu posvećen tom pitanju. Krajem siječnja u Rigi će o tome razgovorati ministri unutarnjih poslova, a summit šefova država ili vlada 12. veljače bit će posvećen borbi protiv terorizma i pitanju "stranih boraca" koji su se iz Sirije i Iraka vratili u Europu.

Direktiva o registru putnika u zračnom prometu u postupku je donošenja još od 2011., ali je zapela u Europskom parlamentu. Zastupnici inzistiraju na tome da se prije toga mora donijeti zakon o zaštiti podataka. U međuvremenu, više europskih vlada ima sporazume o razmjeni tih podataka sa Sjedinjenim Državama, Kanadom i Australijom.

Borba protiv terorizma u prvom redu odgovornost je zemalja članica, a osobe koje se sumnjiče za terorizam mogu se slobodno kretati unutar schengenske zone i ta činjenica otežava koordinaciju između europskih prijestolnica.

Nakon napada u Parizu istaknuta je spremnost na povećanu suradnju, a ima i prijedloga da se pooštre kontrole na vanjskim granicama schengenskog prostora. Istodobno, to povećava strahove od ugrožavanja slobode i kršenja privatnosti.

Španjolska je primjerice predložila ponovno uvođenje kontrole unutar Schengena, a neke krajnje desne stranke poput francuske Nacionalne fronte ili talijanske Sjeverne lige traže da se Schengen potpuno napusti.

S druge strane, takve prijedlozi nailaze na snažne osude. "Suspendiranje Schengena značilo bi kraj Europe", rekao je prošli tjedan u Europskom parlamentu talijanski premijer Matteo Renzi.

"Ne smijemo mijenjati našu slobodu mišljanja i snižavati naše vrijednosti u suočavanju s nasiljem kalašnjikovima", rekao je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju