Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak u Parizu, komentirajući subotnji prosvjed u Vukovaru, da su neki govornici na tom skupu pokazali nerazumijevanje procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Galerija


Premijer Plenković je na početku dvodnevnog posjeta Francuskoj komentirao subotnji prosvjed održan u Vukovaru.

Vezani članci Milijan Brkić i Andrej Plenković (Foto: Marko Lukunic/PIXSELL) Politički analitičari složni: ''Plenković u HDZ-u već dugo ima oporbu koja je tražila priliku da pokaže mišiće'' Davor Ivo Stier (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Davor Ivo Stier o europskim izborima: "To je bio neuspjeh, potrebno je ujediniti stranku, a ja ću to i napraviti“

"Ako netko organizira prosvjed za zločine koji su se dogodili prije 27 godina i to danas, 2018., to znači da sigurno postoji razlog da nadležna tijela moraju istražiti i procesuirati ove zločine koji do sada nisu procesuirani ni istraženi", rekao je novinarima u Parizu, kamo je doputovao u radni posjet.

"S te smo strane poslali vrlo jasnu poruku od početka kada smo saznali da gradonačelnik Ivan Penava namjerava organizirati prosvjed", dodao je.

"Međutim, s obzirom na političke aktere koji su se tamo okupili iskoristiti taj prosvjed i na određene poruke, jasno je da to nisu bili baš najbliži politički prijatelji niti Vlade niti HDZ-a", rekao je premijer.

"Ono što je važno jest poruka koja je za mene bila najzanimljivija i ne mislim da je dobra, koji su poslali neki od govornika, ne i gradonačelnik Penava, a to je poruka nerazumijevanja procesa mirne reintegracije, što je po meni jedna od ključnih političkih ostavština predsjednika Franje Tuđmana", ustvrdio je Plenković.

Objasnio zašto na prosvjedu nije bio nitko iz vrha HDZ-a

Tuđman je nakon Bljeska i Oluje procijenio da je za reintegraciju hrvatskog Podunavlja puno bolje to učiniti diplomatskim naporom, pregovorima, kroz misiju UN-a (UNTAES), rekao je Plenković.

"On je tu investirao u budućnost, morao je naći mehanizme, a jedna od mjera bila je zakon o oprostu, koji se naravno ne odnosi na ratne zločine. Mislim da je njegova investicija u dijalog, u izgrađivanje povjerenje, i u konačnici u pomirbu poruka koju HDZ mora baštiniti, njegovati je, raditi na njoj pogotovo toliko godina nakon Miloševićeve agresije na Hrvatsku", rekao je Plenković.

Plenković je ponovio da želi da policija i državno odvjetništvo do kraja odradi ono što radi za vrijeme njegove vlade, da skupina koja se detaljno bavi Vukovarom i Ovčarom ostvari dodatne rezultate.

"To što se to nije napravilo ranije za to ne može odgovarati ni ova vlada niti aktualna postava i zato od početka govorim da je jedno je procesuirati ratne zločine, istražiti ih, a drugo je dovesti ovu temu u politički fokus da na njoj neke stranke i strančice pokušavaju profitirati. To je jasna poruka i zato tamo nikog relevantnog iz vrha HDZ-a nije bilo", rekao je Plenković.

Što će biti sa Stevom Culejem?

Na upit što će biti s HDZ-ovi saborskim zastupnikom Stevom Culejom, koji je bio na prosvjedu u Vukovaru, Plenković je rekao da njegova situacija specifična.

"Stevo Culej ima posebnu situaciju. Njegov brat je ubijen u Borovu Selu i njegova se situacija ne može usporediti s bilo čijom drugom. To ni u jednom trenutku nismo doživjeli kao nešto sporno", rekao je Plenković.

Na pitanje hoće li Culej promijeniti klub zastupnika, Plenković je rekao da ne vidi razloga za to, jer je Culej izabran zato što je bio na listi HDZ-a, bez obzira koliko je preferencijalnih glasova dobio.

Plenković je također istaknuo da ga ne smetaju napadi ni kritike i da je siguran u smjer u kojem vodi Vladu i zemlju.

"Vodimo Vladu i zemlju u pravom smjeru u kojem želimo i za koji smo uvjereni da je dobar za Hrvatsku, za hrvatsko društvo, za toleranciju i nema toga elementa koji će nas skrenuti s ovoga smjera kojim imamo", rekao je.

Jedna od tema posjeta bit će Schengen

Posjet predsjednika Vlade Francuskoj za Dnevnik Nove TV prati Ivana Petrović.

"Osim bilateralnih razgovora po pitanju gospodarstva koje je spomenuo sam premijer, u svakom slučaju razgovarat će se i o Schengenu. Hrvatska ima aspiraciju ući u Schengen prije početka predsjedanja EU-om 2020. godine. Francuska u tom smislu, Hrvatskoj šalje pozitivne signale. Osim toga, Schengen je jedan od prioriteta hrvatsko-francuskog bilateralnog sporazuma tzv. Akcijskog plana potpisanog 2014. godine.

Što se tiče regije, BiH ali i Kosova, o kojoj će sigurno biti riječi, Francuska od dolaska Macrona na vlast prati procese ali u njima nikako ne sudjeluje jer, kao što znamo, predsjedniku Macronu proširenje Europske unije nije nikakav prioritet. On zagovara politiku usidrenja, a ne proširenja. Proširenje je ljetos u Sofiji nazvao 'mehanizmom bez kriterija'.

Francuska, uglavnom, sve te procese, što se Europske unije tiče, prepušta Njemačkoj i njezinom viđenju stvari. Zato je vrlo važno s predsjednikom Macronom razgovarati o BiH, pravima Hrvata i političkom ustroju te zemlje za koje, izgleda, malo tko u EU jako dobro razumije.

On će pitanja Hrvata u BiH komunicirati ovih dana i na summitu u Bruxellesu i to je potrebno, potrebna je šira diplomatska akcija osobito ako se uzme u obzir zaključak Vijeća ministara vanjskih poslova EU-a, ovaj najnoviji, a i zaključak Europskog vijeća koji nije niti malo ohrabrujući za konstitutivnost Hrvata u BiH.

Francuska u tom smislu može, kao jaka zemlja članica, kao okosnica Europske unije koju čini uz Njemačku, Hrvatskoj može biti jako dobar partner i u tim pitanjima. Samo na tome treba jako i intenzivno raditi jer Macrona će se u budućnosti, s obzirom na sve slabiju Angelu Merkel u Europskom vijeću, itekako pitati." (Hina, I.P.)