Potresna svjedočenja žrtava srpske agresije iznesena su u subotu pred tisućama ljudi pristiglih iz svih krajeva Hrvatske na Trg Republike Hrvatske u Vukovaru kako bi prosvjedovali protiv neučinkovitosti hrvatskih državnih institucija u vezi s istragama i suđenjima za ratne zločine počinjenih tijekom agresije i okupacije Hrvatske.
Nakon državne himne i minute šutnje skup je simbolički započeo video-isječkom ulaska četničkih postrojbi u okupirani Vukovar 18.11.1991. godine uz stihove mržnje "...bit će mesa, klat ćemo Hrvate".
Na dvosatnom prosvjednom skupu emitirano je na velikom platnu više video-svjedočanstava stradalnika Domovinskog rata koji su dijelovi dokumentarnog filma "Svjedočanstva" iz 2003. godine.
Pavle Vukas, pripadnik 204. brigade te zatočenik srpskih koncentracijskih logora na Veleprometu i Stajićevu, u video-isječku svjedočio je o zločinima u Veleprometu, o tamošnji mučenjima i ubijanjima, te mnogim nestalima iz tog logora. "Zovemo ih nestali, no oni nisu nestali. Netko zna gdje su njihovi ostaci", rekao je Vukas.
Pripadnik 204. brigade Mladen Roguljić u video-iskazu svjedočio je o zločinima u Borovo Commercu, Trpinji, selu Vera, Dalju, kao i u srbijanskom logoru Stajićevo.
Kao i druga, u tišini je saslušan i video-iskaz Snježane Karaula-Maljak koja je svjedočila o višekratnom silovanju i silovatelju kojega je prije rata poznavala i koji je posjećivao njezinu obitelj.
Bariša Ivančić video-iskaz je dao u 91. godini života, a svjedočio je o zločinima u Borovo Commercu kao i na Ekonomiji u Dalju, gdje su mnogi zatočenici zaklani i bačeni u kanal, a on je stjecajem okolnosti preživio. Svjedočio je o svom koljaču kao i više njemu poznatih osoba koji su bili na mjestu zločina.
O zločinima počinjenim u Tovarniku svjedočio je Branko Šimunić; o ubojstvu dva brata te o ženi, koju je imenovao, a koja je kastrirala tri hrvatska branitelja.
Emitiran je i video-iskaz anonimnog vukovarskog branitelja koji je bio zarobljen u vukovarskoj bolnici i odveden u Velepromet, gdje ga je iz barake izvukao vukovarski poštar Milan nakon čega je odveden u Stolariju gdje je svjedočio mučenju, ubijanju, klanju zatočenika.
S pozornice na Trgu Republike Hrvatske osobno su prosvjednike pozdravili i obratili ime se predsjednik Savjeta za branitelje vukovarskog gradonačelnika Tomislav Josić, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak, te na kraju osobno gradonačelnik Ivan Penava.
Tomislav Josić posebno je naglasio da je zadnjih mjesec dana bilo mnoštvo nagađanja tko stoji iza prosvjeda i zašto se prosvjed organizira, a on je na sve to odgovorio da se prosvjed organizira sada "zato što 27 godina nismo imali gradonačelnika", što je popraćeno velikim pljeskom okupljenih i skandiranjem Penavinog imena.
Istaknuo je da se sličan skup mogao održati u svakom hrvatskom mjestu zahvaćenom ratom te da se morao i ranije održati jer bi pitanje ratnih zločina već bilo odavno riješeno. Ustvrdio je da je nakon okupacije Vukovara ubijeno više od 2.000 ljudi i da za te zločine nitko nije odgovarao.
Danijel Rehak naglasio je da je kroz srbijanske logore i to samo one evidentirane prošlo oko 30.000 ljudi, branitelja i civila, da su se ti logori nalazili i u Srbiji i u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori i da im je svima zajednička - ljudska patnja. U ime logoraša zatražio je konačno rješavanje pitanja odštete. Također je rekao da je tijekom agresije na Vukovar i nakon njegove okupacije smrtno stradalo ili ubijeno oko 5.000 ljudi od kojih su oko 1.000 bili hrvatski branitelji.
Upozorio je da je Udruga logoraša srpskih koncentracijskih logora od 2002. do 2011. podnijela na desetke kaznenih prijava protiv odgovornih za zločine, kao i protiv njihovih nalogodavaca, no iz DORH-a nikada nisu dobili nikakav odgovor na njihove kaznene prijave.
Dvosatni vukovarski skup često je bio prekidan povicima 'izdajnici' i 'izdaja', prozivan je premijer Andrej Plenković, a od hrvatskih institucija posebno su istaknute DORH i hrvatsko pravosuđe kao neučinkoviti.
Zatvarajući skup, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava u emotivnom govoru prozvao je hrvatske državne institucije za neprocesuiranje ratnih zločina zahtijevajući donošenje zakona koji se tiču istraživanja i procesuiranja zločina te osnutak specijaliziranog suda za ratne zločine, specijaliziranog odjela za odvjetništvo kao i tima za istraživanje ratnih zločina, a u kojima, kako je rekao, neće sjediti ljudi koji su se borili protiv Hrvatske.
Prema procjeni organizatora, oko 20.000 prosvjednika iz Hrvatske i dijaspore nazočilo je prosvjednom skupu Trgu Republike Hrvatske u Vukovaru, uz obale Vuke i Dunava, a policija za sada nije objavila broj okupljenih. (Hina)
