Više od 350 tisuća ljudi prosvjedovalo na ulicama Barcelone. Predsjednik katalonske vlade: "Više nema povratka..."

Oko 350 tisuća ljudi okupilo se u subotu navečer na ulicama Barcelone kako bi prosvjedovali zbog zatvaranja seperatističkih katalonskih vođa.  Za nedjelju je pak najavaljen veliki prosvjed unionista. 

Pročitajte i ovo Dramatične poplave U Dnevnik Nove TV javio se Hrvat iz Barcelone te otkrio koliko je situacija dramatična Sedmi dan prosvjeda Katarina Alvir iz Barcelone: "Prosvjednici punili vrećice papirom i bacali ih na policajce te poručuju da bacaju smeće na najgore mjesto u gradu"

Predsjednik katalonske vlade Quim Torra rekao je u subotu, uoči masovnog prosvjeda zagovornika nezavisnosti Katalonije, kako više „nema povratka na putu prema samoodređenju“.

„U mojoj predanosti prema ponovnom izvršenju prava na samoodređenje više nema povratka jer se pokret za nezavisnost nalazi u ključnom trenutku“, rekao je Torra u zgradi katalonske vlade u Barceloni gdje je primio gradonačelnike i načelnike gradova i općina Katalonije.

Velika većina od gotovo 1000 načelnika podržala je zahtjev za organiziranjem novog referenduma o nezavisnosti Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku Španjolske.

U subotu je 814 od 947 gradonačelnika i načelnika predalo Torri dokument čija je glavna poruka sloboda za osuđene katalonske čelnike, dijalog i samoodređenje. Među njima nije bila Ada Colau, gradonačelnica Barcelone gdje će u subotu zagovornici nezavisnosti održati masovno okupljanje, a u nedjelju pobornici jedinstva Španjolske.

Dok je dvoranom odjekivalo „nezavisnost“, Torra je rekao: „Vaša prisutnost je dokaz jedinstva, potrebnog jedinstva kojeg trebamo održati protiv represije“.

„Odbijanje represije i presude treba biti potpuno, no to nije dovoljno. Sada više nego ikada ne smijemo zakazati jer se nalazimo u ključnom trenutku. Samo ćemo zajedno imati dovoljno snage da dovršimo ono što smo počeli“, naglasio je.

Katalonska vlada je 2017., tada pod predsjedanjem Carlesa Puigdemonta, organizirala referendum o nezavisnosti unatoč zabrani španjolskog ustavnog suda, a onda je proglasila republiku Kataloniju. Ona nije zaživjela u stvarnosti. Španjolska središnja vlada je na tri mjeseca preuzela direktno upravljanje Katalonijom i raspisala ondje izvranredne parlamentarne izbore.

Na njima su tri stranke za nezavisnost osvojile 70 od 135 mjesta u katalonskom parlamentu čime je Torra došao na mjesto predsjednika vlade. Prošli tjedan je rekao da želi novi referendum do kraja svog mandata u prosincu 2021. godine i uspostavu republike Katalonije.

„Moramo biti sposobni stvoriti republiku slobodnih muškaraca i žena...te nadići sukobe uz jednu konstruktivnu dinamiku“, poručio je u subotu.

Barcelona je gotovo dva tjedna mjesto prosvjeda nakon što je Vrhovni sud u Madridu osudio devetero katalonskih čelnika na zatvorske kazne od 9 do 13 godina zbog organiziranja zabranjenog referenduma 2017. i proglašenja republike.

Torra tvrdi da je „presuda politička“ te je ponovio „kako će ponovo to učiniti (organizirati referendum)“.

Nakon što su se prosvjedi prigušili posljednjih dana u subotu na ulice glavnog grada Katalonije izlaze tisuće osoba sa zastavama koje simbiliziraju samostalnost. Civilne udruge ANC i Omnium Cultural, čiji su lideri osuđeni na zatvorske kazne od 9 godine zbog organiziranja zabranjenog referenduma 2017., pozvali su na masovni prosvjed pod parolom „Sloboda“.

U njemu sudjeluju brojne organizacije a cilj je okupiti što veći broj različitih skupina iz društvenog djelovanja te dodatno ujediniti pokret za nezavisnost. U prosvjedu sudjeluje i sam Torra.

Prosvjednici traže oslobođenje zatvorenih katalonskih dužnosnika te primjenu nezavisnosti proglašene prije dvije godine.

Prije osam dana se na ulicama Barcelone okupilo 525.000 prosvjednika povodom osuđujućih presuda za dvanaestero dužnosnika. Nakon tog okupljanja, na drugom dijelu grada, uslijedili su neredi i sukobi prosvjednika i policije. Neki prosvjednici, napose mlađi gube strpljenje s govorima Torre i političara, te zahtijevaju trenutnu primjenu nezavisnosti proglašene u listopadu 2017.

U nedjelju će, pak, i zagovornici cjelovite Španjolske izaći na ulice Barcelone pod parolom „Za suživot, za demokraciju. Dosta!“.

Oni žele pokazati da postoji drugi dio Katalonije, „tiha većina“ kako kažu, koja je zadovoljna sadašnjim statusom autonomne pokrajine.

U okupljanju kojeg organizira civilna udruga Societat Civil Catalana (SCC) trebali bi sudjelovati i čelnici stranaka koje se protive pokušaju odcjepljenja. Svoj je dolazak najavio i Josep Borrell, španjolski ministar vanjskih poslova rođen u Kataloniji, a koji za pet dana preuzima mjesto šefa vanjskih poslova EU-a.

Okupljanja su najavljena i u Madridu.

Prošli tjedan je opet do izražaja došao rascjep između Barcelone i Madrida. Tri katalonske stranke za nezavisnost, koje u parlamentu u Barceloni imaju 70 od 135 zastupnika, usuglasile su se oko deklaracije o „samoodređenju“ kojom odbijaju prihvatiti osuđujuće presude te otvaraju put za novi referendum o nezavnosti.

Španjolski premijer Pedro Sánchez, kojeg za petnaest dana očekuju parlamentarni izbori u Španjolskoj, odbio se sastati s Torrom. Poručio je da će vlada u Madridu „snažno i staloženo odgovoriti“ bude li prekršen zakon. Ponovio je kako španjolski ustav ne dopušta referendum o nezavisnosti Katalonije.

Katalonija od 1978. godine, kada je Španjolska prešla iz diktature u demokraciju, ima svoju vladu, parlament, policiju, bolnice a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Španjolska vlada upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom. (Hina)