Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Drugo suđenje Sadamu Huseinu, započeto u ponedjeljak u Bagdadu, početak je nove pravne bitke za bivšeg iračkog predsjednika, optuženog za genocid i ratne zločine počinjene tijekom ofenzive protiv iračkih Kurda prije dva desetljeća.


Prvoga dana suđenja svrgnuti irački diktator odbio se izjasniti o krivnji pa je sudac u njegovo ime u spise uveo da se optuženik ne osjeća krivim.

Vezani članci Slika nije dostupna Poljska će od Njemačke tražiti naknadu štete iz Drugog svjetskog rata: "Bio je to genocid" Slika nije dostupna Nastavljeno suđenje Sadamu Huseinu

Sadam Husein (69) ponovio je svoje stajalište s početka prvog suđenja, koje se protiv njega vodi zbog zločina protiv čovječnosti, odnosno pokolja stotinjak iračkih šijita, izjavivši da ne priznaje "okupacijski sud".

Sadam Husein i šestorica suoptuženih visokih vojnih zapovjednika optuženi su za pokolj desetaka tisuća ljudi tijekom vojne operacije "Anfal", što na arapskom znači "ratni plijen".

Tužitelji za optuženike traže smrtnu kaznu.

Operacija provedena 1987.-1988. pokrenuta je s ciljem uništenja separatističkih kurdskih milicija i etničkog čišćenja svih Kurda na sjeveru Iraka, na granici s Iranom.

Sadam je Kurde optužio da pomažu Iranu u iračko-iranskom ratu (1980.-1988.).

Preživjeli Kurdi tvrde da su mnoga njihova sela sravnjena sa zemljom, a nebrojenim mladićima izgubio se svaki trag.

Sadamovu vojsku optužuju i za korištenje bojnih otrova, no suđenje se ne odnosi na najstravičniji događaj - napad bojnim otrovima na Halabju u ožujku 1988. u kojem je poginulo gotovo 5.000 Kurda. 

Incident će biti predmet posebne istrage koju će provesti irački Visoki sud.