Prognoze daju 35 posto glasova i PDS-u i PDL-u, koji su međusobno u sukobu, a premijerov PNL mogao bi dobiti 20 posto glasova i biti neizbježan koalicijski partner u formiranju buduće vlade, prenosi agencija AFP.
Najpoželjniji koalicijski partner i ljevici i desnici bit će Demokratska unija rumunjskih Mađara, UDMR, koja je zbog svoje pozicije bila u sastavu svih vlada dosad od 1996. godine.
Prvi put izvan parlamenta mogla bi ostati Stranka velike Rumunjske, koja je zadnjih godina gubila birače. Bitni će se prijepori voditi oko dužnosti premijera.
Premijer Tariceanu (PNL) nada se drugome mandatu, no to će mu teško uspjeti, jer se od bivšeg partnera predsjednika Basescua na izborima u prosincu 2004., prometnuo u njegova neprijatelja 2007. godine, nakon smjene nekoliko ministara optuženih za korupciju.
Liberalni demokrati (PDL) imenovali su premijerskim kandidatom potpredsjednika stranke Teodora Stolojana. On je već bio premijer 1991.-1992., dok nije postao ekonomist Svjetske banke.
Socijaldemokratska stranka (PSD) za premijera je kandidirala svog predsjednika Mirceau Geonau, bivšeg veleposlanika u Sjedinjenim Državama, a zatim šefa diplomacije od 2000. do 2004.
No predsjednik Basecu je poručio da će on biti taj koji će odlučiti i da sve opcije ostaju otvorene, a za što ima uporište u Ustavu te mu 'nitko neće moći nametnuti' budućeg premijera.
Basescu je unaprijed isključio mogućnost imenovanja Tariceanua i Geoane jer im zamjera što su u proljeće 2007. vodili kampanju s ciljem da njega, predsjednika, uklone s dužnosti.
Izborna kampanja počela je tradicionalnim obećanjima i poklonima biračima u obliku porasta plaća, bonusa i slično. Parlament je izglasao i 50-postotno povećanje plaća nastavnicima, ali provedba te odluke čeka proljeće, dok su apetiti porasli i drugim profesijama.
No što će se stvarno dogoditi u Rumunjskoj koja je kao i druge zemlje pogođena krizom, tek će se vidjeti. Izravne posljedice svjetske krize već su prisutne. Došlo je do prekida proizvodnje u automobilskoj industriji 'Dacia' (grupa Renault) i proizvodnji čelika (svjetska grupa Arcelor Mital), a već idući mjesec moglo bi slijediti 30.000 otkaza.
Rumunjska je zadnjih godina imala velik gospodarski rast, te čak 8,8 posto rasta u prvome semestru, no u 2009., rast će pasti na 5,5 ili 4 posto.
Neki analitičari procjenjuju da bi gospodarsko stanje moglo biti i slabije od toga. Naime, osim najavljenih otkaza, Rumunjsku, članicu Europske unije od 2007., mogao bi zapljusnuti i val povratka njezinih radnika iz inozemstva. Očekuje se da će se oni u domovinu vratiti nakon gubitka posla zbog krize koja je pogodila Zapadnu Europu.
Vodeće stranke razilaze se oko jedinstvene porezne stope od 16 posto, uvedene 2004., koju ljevica želi smanjiti na 10 posto za najniže plaće, a povećati porez bogatima. K tomu bi ljevica željela i spustiti PDV s 19 na samo 5 posto za osnovne proizvode.
Stranke su, međutim, suglasne oko dva zajednička cilja: poboljšati poslovnu klimu i održati 2014. godinu kao rok za uvođenje eura.
S 237,500 km2 i 22 milijuna stanovnika, Rumunjska ostvaruje 11,100 američkih dolara BDP-a po glavi stanovnika.
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
NepojmljivoStrahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg Vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
