Osmero Hrvata koji su pritvoreni zbog sumnje na trgovinu ljudima rekli su utorak pred sudom u Zambiji da nisu krivi, ali je ročište odgođeno za četvrtak, rekao je u utorak hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Osmero hrvatskih državljana uhićeni su i pritvoreni zbog sumnje u vjerodostojnost dokumenata o posvojenju četvero maloljetne djece iz DR Konga. Pojavili su se u utorak pred sudom u zambijskom gradu Ndoli, no ročište im je odgođeno.
"Saznali smo da je ročište odgođeno za četvrtak. Počelo je s malim zakašnjenjem uz povremene stanke zbog tehničkih razloga. Svi optuženi trebali su sudjelovati u raspravi jezikom koji razumiju tako da je to malo rastegnulo raspravu", rekao je Grlić Radman novinarima.
Ministar je rekao da im je pročitana optužnica. "Odgovorili su da se ne osjećaju krivima. Njihov branitelj je tražio njihovo puštanje uz jamčevinu, da se brane sa slobode tako da čekamo taj četvrtak koji će donijeti novosti", dodao je.
Četiri para iz Hrvatske uhićena su početkom prosinca u Zambiji zbog sumnje na trgovinu ljudima. Službenik hrvatskog veleposlanstva posjetio ih je nekoliko puta. Pokušao je posjetiti i djecu koju su preuzele službe socijalne skrbi, no posjet mu je bio onemogućen.
Grlić Radman je rekao da su hrvatski državljani "optuženi za trgovanje djece u pokušaju, što treba dokazati".
"MVEP želi da ih zambijske vlasti tretiraju u pritvoru čovječno, da se prema njima postupa humano, da im se osiguraju hrana i lijekovi i sve što je nužno, svi uvjeti koji su temeljem konvencija priznati. To je naša briga, ali mi ne možemo ulaziti u meritum", rekao je Grlić Radman i ponovno naglasio da MVEP nije sudjelovao ni u jednom postupku posvajanja kongoanske djece.
U zatvoru od 7. prosinca
Zambijska je policija 7. prosinca uhitila četiri para iz Hrvatske. Osmero hrvatskih državljana i dalje je u zatvoru u Zambiji, a četvero djece u dobi od jedne do tri godine predano je u sustav socijalne skrbi.
MUP je potvrdio da djeca posjeduju hrvatske putne isprave koje im je izdao u skladu s propisanom procedurom na temelju sudskih rješenja.
Jednu odluku o usvajanjima u ovom slučaju donio je sud u Varaždinu, a tri odluke sud u Zlataru, pri čemu sudovi nisu odlučivali o posvojenju, nego o priznavanju odluke stranog suda temeljem Zakona o međunarodnom privatnom pravu.
Ravnatelj doma u DR Kongu, iz kojeg su došla sva djeca, trenutačno je u bijegu, odnosno nije dostupan tamošnjoj policiji i pravosuđu.
Hrvatski državljani u petak, 6. siječnja, prvi su put ispitani pred sucem nižeg suda, a rasprava u predmetu je odgođena za utorak, 10. siječnja.
Preporuke Vrhovnog suda
Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić izdao je u ponedjeljak općinskim sudovima preporuku u vezi s priznanjem stranih sudskih odluka u postupcima posvojenja za koju se ističe da je neobvezujuća i donosi se isključivo s ciljem poboljšanja prakse u području međudržavnog posvojenja.
Vrhovni sud priopćio je da se u postupcima priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka o međudržavnom posvojenju djece, a u kojima ne dolazi do primjene Konvencija o zaštiti djece i suradnji u vezi s međunarodnom posvojenjem, preporučuje općinskom sudu koji odlučuje u takvom postupku priznanja strane sudske prakse da provjeri autentičnost strane sudske odluke i potvrde o pravomoćnosti preko međunarodne pravne pomoći putem Ministarstva pravosuđa i uprave.
Uz to, najviši sud preporučuje općinskom sudu da prilikom primitka prijedloga za priznanje sudske odluke primjerak tog prijedloga pošalje Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMSOSP) te da tom ministarstvu ostavi rok od 30 dana radi neophodne provjere jesu li predlagatelji upisani u registar potencijalnih posvojitelja u RH.
Uočena pravna praznina
Vrhovni sud obrazložio je da je u situaciji u kojoj hrvatski bračni parovi kao posvojitelji žele posvojiti dijete iz države koje nije članica Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međunarodnim posvojenjem, poput Demokratske Republike Kongo, uočeno kako postoji "izvjesna pravna praznina koja u praksi dovodi do neusklađenog djelovanja sudova i nadležnog ministarstva".
Najviši sud precizira da kada je riječ o primjeni Haške konvencije o međudržavnom posvojenju u tom slučaju sudovi bilo koje zemlje (države posvojitelja i države djeteta) uopće ne sudjeluju u tom postupku jer u tom slučaju postupak međunarodnog posvojenja se odvija putem suradnje središnjih tijela (Central Authorities).
Međutim, dodaje Vrhovni sud, kada je riječ o međudržavnom posvojenju u kojem se ne primjenjuje spomenuta konvencija, u većini slučajeva u državi djeteta odluku o posvojenju prema pravu djeteta donosi sud te zemlje, a nakon toga nastaje potreba da hrvatski sud provede postupak priznanja te inozemne sudske odluke.
''S obzirom na to da u postojećoj praksi u većini slučajeva prijedlog podnosi bračni par koji želi posvojiti dijete u drugoj državi, u tom slučaju potrebno je radi pravne sigurnosti provjeriti preko međunarodne pravne pomoći autentičnost podnesenih isprava, tim više što se u većini slučajeva radi o zemljama izvan Europe s kojima nemamo intenzivnu pravnu komunikaciju'', stoji u priopćenju.
Pročitajte i ovo
Isto tako, dodaje sud, potrebno je da ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi bude obaviješteno o podnesenom prijedlogu kako bi ono moglo izvršiti provjeru upisa predlagatelja prijedloga priznanja u registru potencijalnih posvojitelja.
Na taj način, ističe sud, onemogućit će se ili smanjiti mogućnost da se u odluci o priznanju inozemne sudske odluke o posvojenju djeteta druge države pojave osobe koje nisu upisane u registar potencijalnih posvojitelja.
Po pravomoćnosti odluke suda o priznanju strane sudske odluke, nastavlja Vrhovni sud, potrebno je tu odluku dostaviti ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi i nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, i to radi vođenja evidencije o priznatim sudskim odlukama.
-
ZA DNEVNIK NOVE TVAnušić o velikom skandalu koji potresa ukrajinsku vojsku: "Svatko tko u trenucima rata to učini..."
-
Šok u Crnoj GoriMještani više ne izlaze iz kuća, plaše se da ga ne sretnu, svi su prestravljeni: "Dogodilo se u rano jutro, svi smo u strahu"
-
monstruozni rituali sekteObrijanih glava i izgladnjele prisiljavane su na orgije i silovane, a onda je jedna trudnica otkrila zloglasnog vođu
