Od izbora do inauguracije

Barack Obama, (prvi američki predsjednik na čijem bi se stolu u Ovalnom uredu, umjesto hrpe papira mogao naći laptop), već je na prvoj konferenciji za novinare nakon izbora napomenuo kako on još ne obnaša funkciju predsjednika SAD-a, no dane koji su uslijedili, od toga je dijelila tanka linija za koju se ponekad činilo da čak i ne postoji. Obama se tjedno obraća naciji putem radija, a te poruke plasira i na You Tubeu, što je samo jedna u nizu stvari koje Obamu čine prvim američkim predsjednikom koji je u potpunosti iskoristio sve medije.

Pročitajte i ovo posjet Zlataru Milanović: "Hrvatska je dno Europske unije, svaki dan se molimo za Bugarsku" Biraju predsjednika Izborni dan u Sjevernoj Makedoniji, jedan kandidat u prednosti

>> VIDEO: Obama danas ulazi u Bijelu kuću, osiguranje nikad jače

Internet kao poticaj za mjenjanje školskog sustava

Ova Obamina praksa ne čudi. Kao političar mlađe generacije s Internetom je na 'ti' još od 2005., kada je na blogu 'Daily Kos' objavio svoj komentar. Godinu dana prije toga posjetio je Google, gdje je upoznao njegove osnivače Larryja Pagea i Sergeryja Brina. Obilazeći tu tvrtku pobliže je otkrio mogućnosti i prednosti Interneta koje su ga očarale. Vidio je do tada njemu nepoznat svijet, a susreo se i s novim spoznajama o budućnosti američke radne snage. Na primjeru zaposlenih u Googleu, shvatio je kako dominacija SAD-a 'nije neupitna'. Osobe koje zapošljava Google, u skladu sa svojom politikom izvrsnosti, ima sve više zaposlenika iz Azije i Istočne Europe, a sve manje Amerikanaca, još manji broj Amerikanaca Afričkog i Latinskog porijekla.

To se odrazilo na Obamino viđenje potrebe reforme američkog školstva. Na mjesto ministra obrazovanja Obama je predložio Arnea Duncana, svog 44-godišnjeg prijatelja, upravitelja javnih škola u trećem najvećem školskom distriktu u SAD-u, Chicagu. Ovisno o izvorima, Duncanov se rad kritizira ili podržava. S jedne strane iza njegove retorike reforme stoje neuspjeli projekti, a s druge njegovi projekti rezultirali su poboljšanjem rezultata školskih testova te smanjenim postotkom učenika koji odustaju od škole. Kako bi obeshrabrio učenike da napuštaju školovanje, od 2004. je prisiljavao one koji to žele učiniti da potpišu izjavu kojom priznaju da su svjesni kako napuštanjem škole za sebe potenciraju lošiji život. 'Neću biti u mogućnosti priuštiti si mnogo stvari koje vidim da drugi mogu (...) Bit će manje vjerojatno da ću pronaći dobar posao koji je dobro plaćen, loš posao koji je loše plaćen ili bilo kakav posao (...) Bit će vrlo vjerojatno da ću se morati osloniti na državnu pomoć kako bi živio', samo su neke izjave u obrascu kojeg su morali potpisati mladi Amerikanci s namjerom odustajanja od školovanja. Podebljim džeparcem – 4.000 dolara za godinu u kojoj budu imali sve petice, Duncan je odlučio nagraditi odlične učenike.

>> VIDEO: Obama prije inauguracije ličio zidove

>> Obama ulazi u Bijelu kuću na valu optimizma Amerikanaca

Obama je mnogo političkog prostora rezervirao za znanost jer, kako je istaknuo, vjeruje da u znanstvenim istraživanjima ne samo da leži napredak čovječanstva, već i očuvanje Zemlje.
'Ako imamo viziju vjerovati i ulagati u stvari koje ne možemo vidjeti, onda možemo voditi svijet u novu budućnost mira i prosperiteta', zaključio je Obama svoje radijsko obraćanje naciji 20. prosinca.

Kriza povijesnih razmjera – 'bit će lošije prije nego postane bolje'

Nakon početne euforije koja je uslijedila izbornom pobjedom, Obama je pokazao da je spreman nositi se s problemima SAD-a. Naciju je ubrzo spustio na zemlju, objavljujući nimalo laskave podatke o 10 milijuna nezaposlenih Amerikanaca. Svojim je sunarodnjacima obećao nemilosrdnu borbu s ekonomskom krizom. Prvi korak ka rješavanju problema vidi u transformaciji automobilske industrije koja se prema njegovim riječima mora prilagoditi trenutačnom stanju, predloživši konkretne mjere kao što je proizvodnja automobila s malom potrošnjom goriva kako bi se smanjila ovisnost o uvoznoj nafti. Početak primjene plana očekuje se ubrzo nakon stupanja na dužnost u Bijeloj kući. Senat je Obami već odobrio korištenje druge polovice financijskog paketa za pomoć američkoj ekonomiji – 350 milijardi dolara. Paket mjera za revitaliziranje gospodarstva u sljedeće dvije godine, koji je predložio Obama uključuje:

- porezne olakšice za 95 % američkih radničkih obitelji
- ulaganje milijardi dolara u javne projekte poput izgradnje cesta, mostova, škola
- izgrađivanje učionica, laboratorija i knjižnica 21. stoljeća
- udvostručavanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora
- renoviranje javnih zgrada kako bi udovoljavale mjerilima energentske štednje
- kompjuteriziranje zdravstvenog sustava
- otvaranje oko tri milijuna radnih mjesta

Obama je ovaj plan nazvao 'American Recovery and Reinvestment Plan' (Američki plan obnove i reinvestiranja). Milijun radnih mjesta, novi američki predsjdenik planira otvoriti ulaganjem u čistu energiju i moderniziranjem 75% federalnih zgrada i dva milijuna američkih domova u svrhu energentske štednje. Da bi se to ostvarilo u SAD-u će se proizvoditi solarne ploče, vjetrenjače i automobili s malom potrošnjom goriva. Za takvu energiju, naglašava Obama, neće morati ovisiti o drugim zemljama. 400.000 radnih mjesta otvorit će se u građevini (obnavljajući staru infrastrukturu i izrađujući novu) i za izgradnje novih komunikacijskih linija

Obrana i vanjska politika

U Obaminom timu za nacionalnu sigurnost našli su se: Hillary Clinton na mjestu državne tajnice; Robert Gates ostaje ministar obrane; James Jones dobio je mjesto savjetnika za nacionalnu sigurnost, a Janet Napolitano pripalo je ministarstvo domovinske sigurnosti. Dierektor CIA-e je Leon Panette. Već prije predstavljanja tima, bila je testirana Obamina spremnost da se nosi s terorizmom. Teroristički napadi na hotele i Židovski centar u Indijskom gradu Mumbai gdje su teroristi ubijali američke i britanske turiste, trajali su nekoliko dana, a Obamina reakcija na njih stigla je i prije reakcije predsjednika na vlasti – Georgea W. Busha. Javnost još očekuje reakciju na posljednji palestinsko-izraelski sukob koji je počeo 27. prosinca. Izvori britanskog Guardiana daju naslutiti da će za stolom okupiti sukoljene strane Bliskog istoka i ponuditi im ne idealan, ali razuman sporazum. 'Sada sastavljam ekipu kako bi 20. siječnja imali najbolje moguće ljude koji će se angažirati u mirovnom procesu na Bliskom istoku', rekao je Obama te dodao da će u proces biti uključeni svi protagonisti, što će stvoriti 'strateški pristup koji će osigurati da Izraelci i Palestinci mogu ispuniti svoje težnje.' Najavio je povlačenje svih američkih vojnika iz Iraka i prebacivanje fokusa na Afganistan.

Ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev u studenom je ocijenio kako bi Obama mogao biti otvoren za promjene vezane za američki proturaketni štit u istočnoj Europi (razmatra se opcija da se štit ondje postavi zbog mogućih napada iz Irana, na što je Medvjedev oštro reagirao tvrdeći da je štit usmjeren protiv Rusije te se protivio njegovom postavljanju. Medvjedev je u istom kontekstu napomenuo kako će Rusija na području Kalinjingrada postaviti rakete radi neutraliziranja dijelova američkog proturaketnog štita. Nekoliko dana nakon predsjedničkih izbora u SAD-u, iz Rusije stiže nešto blaža izjava). Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavorov, kasnije je potvrdio da su Medvjedev i Obama telefonski razgovarali već 8. studenog i dogovorili se za sastanak netom nakon Obamine inauguracije. Sastanak će organizirati talijanski premijer Silvio Berlusconi. Medvjedev je Obami uputio javnu čestitku povodom Nove 2009. godine.

Obama je predsjedanje SAD-om započeo tijekom delikatnih odnosa i mnoštvom otvorenih pitanja s Iranom, bez postojanja diplomatskih predstavništava u toj zemlji koja razvija nuklearni program. Ipak, predsjednik Irana, Mahmud Ahmadinedžad, nakon predsjedničkih izbora u SAD-u, izrazio je optimizam glede njihovih odnosa. Direktor Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) Mohamed El Baradei bio je pozitivan vezano za Obamin stav prema pregovorima s Irancima. 'Spreman je razgovarati sa svojim protivnicima, uključujući Iran i Sjevernu Koreju', te naglasio kako se to bitno razlikuje od Busheva postupanja prema spomenutim zemljama. No, već sljedeći dan ministar vanjskih poslova Irana, H. Ghashghavi, reagirajući na neke Obame izjave, zaključio je kako se novoizabrani američki predsjednik ne udaljava previše od Busheva stava prema Iranu te ga pozvao da se prisjeti kako je još nedavno zagovarao promjene.

'Mi i ostatak svijeta očekujemo promjene, a ne istu politiku i zahtjeve kao u prošlost', poručili su iz Teherana koji uistinu ima jake adute u pregovorima. Naime, samo jedan od njih je prolaz Hormuz u Perzijskom zaljevu kroz koji dnevno prolazi velik postotak svjetske opskrbe naftom. U slučaju da se tjesnac zatvori, to bi moglo izazvati globalnu energetsku krizu. Američka peta flota stacionirana je u Bahreinu u Perzijskom zaljevu iz kojeg je Gates, novi-stari ministar obrane u prosincu upozorio Iran da 'ne izaziva Obamu'. Stručnjaci tvrde da iranska ratna mornarica nije dorasla američkoj tehnologiji, ali ukoliko je počnu koristiti, može stvoriti pomutnju u tim vodama.

'Imat ćemo nov pristup. Već sam govorio kako vjerujem da treba početi s tim angažmanom. Međunarodna zajednica će se ravnati prema našem pristupu Iranu', rekao je Obama u intervjuu za ABC 11. siječnja. Nešto ranije najavio je snažnije diplomatsko angažiranje SAD-a u suprotstavjanju navodnim namjerama Irana da razvije nuklearno oružje.

Europljani su pokazali iznimno velik interes i pozitivan stav prema Obami još prije nego je postao predsjednik. Tako su uz figurice koje se prodaju na ulicama Starog kontinenta nalaze i one Baracka i Michelle Obame koje su bile među najprodavanijima u Napulju tijekom predbožićne sezone 2008. Verbalna i neverbalna podrška nije izostala niti od europske političke kreme. Nakon što mu je većina predsjednika i premijera Europe čestitala i izrazila zadvoljstvo ovim izborom, Berlusconi je to učinio na sebi svojstven način, noseći sat na kojem je slika Obamina lica.

Dvije afere u prijelaznom razdoblju

Prva afera koja se direktno dotiče Obame vezana je uz guvernera savezne države Illinois (čiji je Obama bio senator), Roda Blagojevicha. U prosincu 2008. Blagojevich je optužen da je pokušao financijski profitirati 'prodajom' mjesta u Senatu koje je do tada pripadalo Baracku Obami. 'Prodaja' senatskog mjesta vezana je uz osobnu korist. Širina Blagojevichevog koruptivnog karaktera uistinu je široka, FBI je prikupio dokaze o njegovom iznuđivanju novca od kompanija, bogatih pojedinaca, pa i traženja ustupaka u izvještavanju 'Chicago Tribunea'. Obama ga je odmah pozvao da podnese ostavku, ali Rod se vratio u ured čim je platio jamčevinu. Njegov je odvjetnik rekao da guverner nema namjeru dati ostavku. Blagojevich je ubrzo imenovao novog senatora - Rolanda Burrisa, a demokrati i Obama ocjenili su da ne mogu prihvatiti da njegova nasljednika u Senatu imenuje guverner upleten u skandal. Ipak, Burris je postao senator Illinoisa.

Druga afera također je vezana za korupciju. Bill Richardson, osoba koju je Obama predložio za ministra trgovine, povukao je svoju kandidaturu na to mjesto kada je počela savezna istraga njegovih veza s kalifornijskom tvrtkom CDR Financial Products koja je obilato donirala Richardsonove političke aktivnosti i dobila državni ugovor vrijedan više od milijardu dolara.

Čovjek kojem se Amerikanci najviše dive

Obama je do Badnje večeri rješio sve svoje 'predpredsjedničke' dužnosti. Upućeni kažu da ni jedan predsjednik prije njega nije tako brzo izabrao i objavio svoju administraciju. Zasluženo je s obitelji otišao na godišnji odmor na Havaje, gdje je badnju večer proveo s marincima. Sa sestrom je u ocean prosuo pepeo bake koja je preminula nekoliko dana prije predsjedničkih izbora. Dane odmora provodio je s obitelji, a po uzoru na Clintona i Putina, svijetu je pokazao svoj torzo. Prema godišnjoj anketi USA Todaya i Gallupa, proglašen je čovjekom kojem se Amerikanci najviše dive, hoće li tako i ostati do isteka mandata?