Obitelj Milorada Dodika zaradila pet milijuna eura

Obitelj se obogatila na temelju jednog poslovnog pothvata u koji je uložila tek 500 eura, utvrdio je novinarski tim organizacije Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) čije je sjedište u Sarajevu. CIN je prvi takav centar na području jugoistočne Europe, koji djeluje kao zajednički projekt odjela za novinarstvo pri University of New York i Jornalism Development Group, a financiraju ga USAID i Fond otvoreno društvo BiH.

Novinari CIN-a do sada su objavili niz napisa u kojima se analiziraju kontroverze vezane za djelovanje niza utjecajnih osoba i organizacija u BiH. Primarna misija CIN-a je obuka novinara u istraživačkom novinarstvu, u čemu im pomažu dva iskusna profesionalca iz SAD.

tri vijesti o kojima se priča priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." 0:17 7 na farmi VIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu NAPETOSTI NA BALTIKU Francuski lovci presreli 11 ruskih zrakoplova

CIN sistematizirao imovinske kartice političara u BiH

Ove godine CIN je objavio i posebnu analizu o tome kao se financiraju političke stranke u BiH, donoseći informacije o tome kako se novac za stranačke aktivnosti dobiva od tvrtki koje posluju s državom, kako dužnosnici krivotvore račune koje prilažu uz putne naloge ili ljetuju po povlaštenim cijenama na račun poreznih obveznika.

CIN je također sistematizirao i učinio dostupnim imovinske kartone bosanskohercegovačkih političara iz kojih je nerijetko razvidan značajan nerazmjer u imovini u trenutku kada su izabrani na neku dužnost i kada im je mandat istjecao. CIN je analizirao i pravosudni sustav BiH, upozoravajući kako su suci i sudovi često izvrgnuti političkim pritiscima nezamislim u demokratskim društvima.

Predmetom istraživanja CIN-a bile su i različite kriminalne afere, pa čak i bosanskohercegovački nogomet koji je u prošlosti bio opterećen raznim korupcijskim aferama. U novom izvješću CIN-a, što ga u ponedjeljak prenosi sarajevsko 'Oslobođenje', u središtu pozornosti su poslovni pothvati povezani s obitelji predsjednika RS Milorada Dodika koji glasi za vjerojatno najbogatijeg političara u BiH.

Priča je usredotočena na poslovanja tvrtke Fruit Eco iz Bosanske Gradiške, čiji su formalni vlasnici sin aktualnog predsjednika RS Igor Dodik i suprug predsjednikove rođakinje Mirko Dobrić. Oni su u osnutak tvrtke koja bi se bavila uzgojem jabuka 2007. godine uložili tek po tisuću konvertibilnih maraka (500 eura).

Tri i pol godine kasnije, u financijskom izvješću tvrtke navedeno je kako ona posjeduje zemljište vrijedno 2,6 milijuna KM, druge nekretnine vrijedne još 2,3 milijuna KM te zasadi voća u vrijednosti čak 3,1 milijun KM.

Tajna uspjeha, kako sugerira analiza CIN-a, leži u činjenici da je Dobrić po povoljnim uvjetima i po znatno nižoj cijeni od tržišne kupio više od 100 hektara zemljišta i to kreditom koji mu je ekspresno odobrila Balkan investment banka (BIB) čiji je najvažniji klijent vlada RS, a u većinskom je vlasništvu triju tvrtki iz Litve.

Fruit Eco u 2009. i 2010. u gubitku

Banka nikada nije objasnila na temelju čega je odobrila kredit, a novinari su utvrdili kako je hipoteka na posjed kojega je Dobrić ponudio kao jamstvo upisana tek nakon isplate kredita. Kompliciranim transakcijama Fruit Eco kasnije je dobio još tri milijuna KM a potom i dodatnih 500 tisuća KM kredita, ovaj put od Investicijsko-razvojne banke RS koja je u vlasništvu entitetske vlade na čijem je čelu tada bio Dodik.

I ti su krediti realizirani preko BIB koja je kao zalog prihvatila isto zemljište koje je već ranije stavljeno pod hipoteku za prvi kredit. Iako vlasnici tvrtke Fruit Eco tvrde kako sami uzgajaju jabuke i prodaju ih na tržištima u Hrvatskoj i Srbiji, financijska izvješća pokazuju da Fruit Eco jabuke zapravo kupuje od drugih te ih potom preprodaje u BiH.

Fruit Eco je u 2009. i 2010. godini zabilježila gubitak od oko 700 tisuća KM, a dobavljačima je dugovala još 900 tisuća. Dobrić uz to kasni s otplatom kredita, uplaćujući tek dio svote koji se odnosi na kamate a banka mu nije samo produljila rok vraćanja glavnice nego i snizila kamatu s 10,99 na 9 posto. (Hina)