Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Američki predsjednik Barack Obama i brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva su na svom prvom susretu u Bijeloj kući razgovarali o globalnoj gospodarskoj krizi, trgovini, energetici, klimatskim promjenama, razvoju Latinske Amerike i drugim pitanjima.


Dvojica čelnika istaknula su prijateljske i partnerske odnose SAD i Brazila, te važnost njihove suradnje na skorom summitu skupine G20 u Londonu 2. travnja i na summitu Amerika 17. travnja u Trinidadu i Tobagu. 'Ja sam veliki obožavatelj Brazila, kao i naprednog, k budućnosti usmjerenog vodstva, koje predsjednik Lula pokazuje diljem Latinske Amerike i svijeta', rekao je Obama nakon sastanka.

'U područjima kao što su energija, biogoriva, povećanje životnog standarda u osiromašenim zemljama Latinske Amerike, proširenje trgovinskih odnosa, predsjednik i ja smo postigli veliku suglasnost', rekao je Obama. Najavio je daljnje američko-brazilske sastanke na ministarskoj razini idućih tjedana radi koordinacije priprema za summit G20 i summit Amerika, te obećao skori posjet Brazilu. Brazilski predsjednik kazao je kako on i Obama uvjereni da se 'gospodarska kriza može riješiti političkim odlukama na summitu skupine G-20'.
'Moramo obnoviti povjerenje ljudi prema vladama, osigurati kolanje kredita u svim zemljama i olakšati trgovinu među zemljama' kako bi zaustavili krizu, kazao je Lula, ističući važnost nastavka trgovinskih pregovora iz Dohe u okviru WTO-a. Upozorio je da rast nezaposlenosti u svijetu, donosi i socijalne probleme. Naglasio je da su razgovarali o politici razvoja Latinske Amerike, zajedničkim projektima u Africi, i jačanju američko-brazilske suradnje u razvoju biogoriva, važnog u borbi s klimatskim promjenama.

Vezani članci Fail Situacija je eskalirala u rekordnom roku, a sve je počelo sitnom nezgodom U Serranu pala zaraza COVID-om nakon cijepljenja CoronaVacom U jednom gradu nakon masovnog cijepljenja smrtnost se smanjila za 95 posto, kao i broj novih slučajeva

'Vjerujem da predsjednik Obama ima povijesnu priliku za unaprjeđenje odnosa s Latinskom Amerikom i Afrikom', rekao je Lula, naglasivši 'važnost izbora predsjednika Obame za svijet, posebno za Latinsku Ameriku'. Dvojica čelnika u jednom su trenutku nasmijali nazočne novinare, kada je Lula objasnio kako je na političkim skupovima u Brazilu rekao da se 'više moli za Obamu nego za sebe' jer je 40 dana nakon preuzimanja dužnosti suočen s tako užasnom krizom da ne bi želio biti na njegovom mjestu.

'Znate što. Zvučite kao da ste razgovarali s mojom ženom', duhovito je uzvratio Obama. Brazil, koji je 10. najveće svjetsko gospodarstvo, postao je veliki trgovinski partner SAD-a, a njegova oprezna ekonomska politika omogućila mu je da gospodarsku krizu prolazi bolje od većine drugih velikih gospodarskih sila. Brazil je otkrio nova velika ležišta nafte ispred svoje obale, procijenjene na 80 milijardi barela, koja će ga u dogledno vrijeme učiniti jednim od velikih izvoznika i najveći je svjetski izvoznik etanola, pa je suradnja u energetici od strateškog interesa za obje zemlje. Za američku zaštitnu carinu na etanol od 53 centa po galonu, čije ukidanje Brazil traži već godinama, Obama je rekao da se 'neće promijeniti preko noći', već da se kroz suradnju to može s vremenom riješiti.

Na dnevnom redu sastanka našlo se i jedno konzularno pitanje, koje u SAD-u ima znatan publicitet. Riječ je o nastojanju Davida Goldmana, iz Tinton Fallsa u državi New Jersey, da iz Brazila vrati svog 8-godišnjeg sina. Dječaka je 2004. u Brazil odvela majka, koja se rastala od Goldmana i udala za odvjetnika u Rio de Janeiru. Nakon što je umrla na porođaju, oboje djece podiže odvjetnikova obitelj.

Lula da Silva je prvi latinoamerički čelnik koji se sastao s Obamom. Bivši metalurški radnik i čelnik sindikata, Lula je izabran za predsjednika 2002. na platformi borbe protiv siromaštva i nejednakosti, u jednom od najvećih novih svjetskih gospodarstava. Njegov sastanak s Obamom može popločati put za novu politiku SAD-a u Latinskoj Americi, počev od saveza između dvojice predsjednika koji su probili stoljetne barijere rase i privilegija u svojim zemljama, izborom za predsjednike, ocijenio je utjecajni dnevnik The Christian Science Monitor.