Smog u Zagrebu (Foto: Arhiva/Robert Anic/Pixsell)
Smog u Zagrebu (Foto: Arhiva/Robert Anic/Pixsell)

Iako svijet već ima dovoljno problema svih vrsta, iz Svjetske zdravstvene organizacije upozoravaju na novi. Naime, onečišćenje zraka na globalnoj razini je u porastu i to predstavlja ozbiljnu opasnost za globalno zdravlje ljudi.


Više od devet na svakih deset osoba u svijetu, žive na područjima gdje onečišćenje zraka prelazi sigurnosne granice, a kao rezultat toga u svijetu godišnje umiru milijuni ljudi, pokazalo je novo istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

WHO je objavio i interaktivnu kartu na svojim stranicama, koja pokazuje razinu onečišćenja zraka u svim svjetskim područjima, pa tako i Hrvatskoj. Riječ je o zagađenju sićušnim česticama poput sulfata, nitrata i ugljika, koje penetriraju duboko u pluća čovjeka pa i dublje u čvojekovo tijelo te su uzrok čitavom nizu smrtonosnih bolesti.

Kina, Indija, istočna Europa, Bliski istok i Afrika predstavljaju najgora područja što se onečišćenja zraka tiče. Ako promatrate kartu, sve što je narančaste boje ili tamnije, predstavlja ralog za brigu.

Te štetne čestice mogu uzrokovati srčane udare, moždane udare i rak pluća, između ostalog. Riječ je o štetnim česticama, koje se nazivaju PM2.5 i PM10, gdje PM2.5 označava štetne čestice promjera 2.5 mikrometara koje se nalaze u zraku, a PM10 onda sukladno tom predstavlja čestice promjera 10 mikrometara.

U studiji koja je provedena u Europi 2013. godine na 312.944 osobe i u devet zemalja, otkriveno je da ne postoji sigurna razina tih štetnih čestica u zraku. Naime, za svako povećanje koncentracije PM10 čestica u zraku od 10 μg/m3, povećao se i postotak oboljelih od raka pluća za 22 posto. Rizik je kod PM2.5 čestica još dramatičniji, jer za isti porast, postotak iznosi čak 36 posto, pokazala je navedena studija iz 2013. godine.

WHO je na svojoj interaktivnoj karti postavio okvirne vrijednosti na godišnjoj razini od 10 μg/m3 za čestice PM2.5 i 20 μg/m3 za čestice PM10.

Neka područja na Zemlji, poput pustinje Sahare zbog finog pijeska kojeg vjetar lako podiže u zrak, imaju visoku koncentraciju čestica u zraku. Druga pridonose povećanju koncentracije tih čestica zbog izgaranja fosilnih goriva, koja isto tako pridonose i globalnom zatopljenju.

Na spomenutoj interaktivnoj karsti, Hrvatska je u "narančastoj zoni", s vrijednostima po gradovima, gotovo u pravilu iznad 20 μg/m3, a u studiju WHO-a uključena su mjerenja iz Zagreba, Siska, Kutine, Osijeka i Rijeke.

Evo o kakvom se onečišćenju radi kad su u pitanju spomenuti hrvatski gradovi:

ZAGREB

PM2.5 - 22 μg/m3
PM10 - 36 μg/m3

SISAK

PM2.5 - 23 μg/m3
PM10 - 37 μg/m3

KUTINA

PM2.5 - 19 μg/m3
PM10 - 32 μg/m3

OSIJEK

PM2.5 - 20 μg/m3
PM10 - 33 μg/m3

RIJEKA

PM2.5 - 11 μg/m3
PM10 - 18 μg/m3

Valja napomenuti kako je riječ o mjerenjima iz 2013. godine koja su uključena u ovu novu studiju i interaktivnu kartu.