"Ovi podaci WHO-a dovoljni su da nas iznimno zabrinu. Hitno je potrebno poduzeti akciju protiv onečišćenja atmosfere", rekla je voditeljica WHO-ova Odjela za javno zdravlje i okoliš, dr. Maria Neira, upozorivši da je problem akutniji u gradovima, no i da je zrak u ruralnim područjima puno lošije kvalitete nego što mnogi misle.
Po podacima iz izvješća, u siromašnijim zemljama zrak je onečišćeniji nego u zemljama razvijenog svijeta, no zagađenje "utječe na sve zemlje u svijetu i na sve dijelove društva", upozorila je dr. Neira, pozvavši vlade da smanje broj vozila na cestama, poboljšaju način zbrinjavanja smeća, angažiraju se na obnovljivim izvorima energije i na smanjenju stakleničkih plinova.
Izvješće se temelji na podacima s 3000 mjesta u svijetu, većinom je riječ o gradovima, a izrađeno je u suradnji s britanskim Sveučilištem u Bathu.
Zaključeno je da čak 92 posto svjetske populacije živi u mjestima ili gradovima u kojima razina kvalitete zraka prelazi granicu koju propisuju standardi WHO-a.
Najopasnije su lebdeće čestice
Najopasnije je zagađenje lebdećim česticama - smjese čvrstih tvari i kapljica. Neke čestice emitiraju se izravno, a druge nastaju kada zagađenje emitirano iz različitih izvora međusobno reagira u atmosferi. Lebdeće čestice pojavljuju se u širokom rasponu veličina. One manje od 10 mikrometara u promjeru (manje od širine jedne dlake ljudske kose), toliko su male da se mogu probiti u pluća, gdje mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene tegobe.
Te "fine", najsitnije čestice promjera 2,5 mikrometra i one još manje toliko su sićušne da se mogu detektirati samo elektroničkim mikroskopom. Glavni izvori finih čestica su motorna vozila, termoelektrane, loženje drva i ugljena u individualnim ložištima, šumski požari, spaljivanje poljoprivrednih površina, neki idustrijski procesi i svi ostali procesi sagorijevanja.
Lebdeće čestice manje od 10 mikrometra (PM10) udišu se zajedno sa zrakom i prodiru duboko u pluća. Na taj se način, mnoge kemikalije opasne po ljudsko zdravlje prenose do unutarnjih organa, uzrokujući širok niz oboljenja od kojih neka završavaju smrću, uključujući rak, osobito rak pluća, moždani udar, kao i oštećenja na fetusu.
Otkrivena je snažna povezanost između zagađenja s PM10 i većinom bolesti organa za disanje, bolesti srca, a posljedično i povećanom smrtnošću.
Uz iznimku nekih područja obiju Amerika, u svim ostalim područjima svijeta manje od 20 posto populacije živi u mjestima gdje kvaliteta zraka odgovara normama WHO-a.
Za onečišćenje zraka nije odgovorna samo ljudska aktivnost, već i pješčane oluje, osobito u područjima smještenim blizu pustinja.
Onečišćenje zraka odgovorno za smrt više od šest milijuna ljudi godišnje
Zahvaljujući sofisticiranim mjerenjima koja se obavljaju satelitima, stručnjaci se nadaju da će potaknuti države na veći angažman u očuvanju planeta. Neira ističe da UN-ova agencija danas raspolaže s više informacija o zagađenju nego ikada dosad.
U izvješću WHO-a stoji i da je onečišćenje zraka odgovorno za smrt više od šest milijuna ljudi godišnje. Od posljedica unutarnjeg zagađenja umire manje ljudi, a od posljedica vanjskog onečišćenja više od tri milijuna stanovnika našeg planeta.
Gotovo 90 posto smrtnih slučajeva povezanih sa zagađenjem zraka događa se u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom, ističe WHO.
Najteže su pogođena područja Kine, Malezije i Vijetnama. Kažu i da nisu pronašli uvjerljiv dokaz po kojemu maske što se u nekim zemljama svjeta nose preko usta i nosa uspijevaju filtrirati prljavštinu iz zraka.
