Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku David Gross upozorio je da bi čovječanstvo moglo nestati u idućih nekoliko desetljeća, i to kao posljedica vlastitih odluka.
U razgovoru za Live Science ugledni teorijski fizičar naglasio je kako najveća prepreka daljnjem razvoju znanosti nije složenost fizike, već pitanje hoće li civilizacija opstati dovoljno dugo da uopće dođe do odgovora.
"Trenutačno dio svog vremena provodim pokušavajući ljudima reći da su šanse da će živjeti još 50 godina vrlo male. Zbog opasnosti od nuklearnog rata imate otprilike 35 godina", rekao je Gross, pritom napominjući da je riječ o "gruboj procjeni".
Prema njegovim riječima, ključni problem leži u sve većem riziku od nuklearnog sukoba.
U svijetu danas postoji više od 12.000 aktivnih nuklearnih bojevih glava, a devet država raspolaže kapacitetom za uništenje civilizacije kakvu poznajemo. Procjenjuje da godišnja vjerojatnost nuklearnog rata iznosi oko dva posto. Iako se na prvi pogled radi o relativno niskoj brojci, kumulativno to znači da bi "životni vijek" civilizacije mogao biti ograničen na svega nekoliko desetljeća.
Dodatni problem Gross vidi u postupnom raspadu međunarodnih sporazuma o kontroli naoružanja, koji su tijekom hladnog rata barem djelomično držali nuklearnu prijetnju pod kontrolom. U današnjem, znatno nestabilnijem geopolitičkom okruženju, takvi mehanizmi sve više slabe, upozorava.
Za razliku od bipolarnog svijeta iz prošlosti, današnji međunarodni poredak uključuje veći broj nuklearnih sila, što povećava rizik pogrešnih procjena, smatra fizičar, prenosi Economic Times.
Upravljanje ravnotežom odvraćanja među devet država, ističe Gross, eksponencijalno je složenije nego u sustavu s dvije sile, dok diplomatski mehanizmi ne prate dovoljno brzo tehnološki razvoj.
Umjetna inteligencija kao novi rizik
Osim nuklearnog oružja, Gross posebno upozorava i na potencijalne opasnosti koje donosi razvoj umjetne inteligencije. U scenarijima u kojima bi odluke o lansiranju projektila morale biti donesene u vrlo kratkom vremenu, postoji mogućnost da se dio odgovornosti prepusti automatiziranim sustavima.
Takvi sustavi djeluju brže od ljudi, ali ne razumiju posljedice svojih odluka, naglašava.
Već sada simulacije ratnih scenarija pokazuju da sustavi temeljeni na umjetnoj inteligenciji često eskaliraju sukobe do nuklearne razine jer takve odluke percipiraju kao "efikasne". Dugoročno, dodaje Gross, postoji i opasnost da bi dovoljno autonomni sustavi mogli donositi odluke bez izravne ljudske kontrole.
Tijekom svoje karijere Gross je dao značajan doprinos razumijevanju temeljnih sila prirode, osobito kroz teoriju asimptotske slobode. Unatoč tome, upozorava kako znanstveni napredak sam po sebi ne jamči opstanak čovječanstva.
"Postoje koraci koje države mogu poduzeti. Na primjer, razgovarati jedne s drugima. U posljednjih deset godina više nema sporazuma. Ulazimo u nevjerojatnu utrku u naoružanju. Imamo tri supersile s nuklearnim oružjem. Ljudi govore o uporabi nuklearnog oružja, usred Europe vodi se veliki rat (Ukrajine i Rusije), bombardiramo Iran, Indija i Pakistan bili su na rubu rata", upozorava Gross.
