Ukupno 246.500 stanovnika s pravom glasa bira 63 zastupnika islandskog parlamenta Althinga.
Pročitajte i ovo
Predsjednički izbori 2024.
DIP poslao važnu obavijest građanima: U ovom slučaju nećete biti na popisu birača iako imate biračko pravo
mijenjaju tradiciju
DIP najavio promjenu za ove predsjedničke izbore: Pogledajte o čemu je riječ
Unatoč tome što bi islandsko gospodarstvo ove godine moglo rasti četiri posto, a nezaposlenost pasti ispod dva posto, vladajuća koalicija nije uspjela vratiti potporu izgubljenu nakon objave Panamskih dokumenata.
U njima je otkriveno da su tadašnji premijer Sigmundur David Gunnlaugsson i njegova supruga imali 'offshore' kompaniju na Britanskim Djevičanskim Otocima. Gunnlaugsson je podnio ostavku nakon masovnih prosvjeda u travnju iako je tvrdio da nije ništa zgriješio.
Objava Panamskih dokumenata oživjela je osjećaje iz financijske krize 2008. i urušavanja islandskog bankarskog sustava te potaknula nepovjerenje u političku elitu.
Gunnlaugssonova ostavka nije zaustavila prosvjede i vlada je odlučila skratiti svoj mandat i raspisati prijevremene izbore. Redovni su trebali biti na proljeće iduće godine.
Napredna stranka i njezin čelnik, premijer Sigurdur Ingi Johannsson trenutno čine vladajuću koaliciju desnog centra s manjinskim partnerom Strankom neovisnosti.
Napredna stranka sada je na manje od 10 posto potpore i za eventualni ostanak desnog centra na vlasti, ovim dvjema strankama trebat će i treći partner. U tom slučaju premijer bi vjerojatno postao aktualni ministar financija i čelnik Stranke neovisnosti, koja je sada popularnija od progresivaca, Bjarni Benediktsson.
"Izgleda da se krećemo prema vladi lijevog centra u kojoj bi bili 'pirati', zeleni i socijaldemokrati", rekla je profesorica na fakultetu političkih znanosti Stefania Oskarsdottir.
Taj će trojac, sudeći po anketama, trebati i podršku još neke od manjih stranaka koje će preći izborni prag.
U neobičnom potezu, Piratska je stranka nedavno pozvala oporbene stranke na razgovore o mogućem formiranju vlade. Na Islandu se, naime, o koalicijama tradicionalno pregovara nakon izbora.
Piratska stranka želi izmjenu ustava kako bi se obnovilo povjerenje u politički sustav u zemlji, obećava bolji zdravstveni sustav, borbu protiv korupcije i veću ulogu javnosti u procesu odlučivanja.
U nastojanju da se osnuje vlada lijevog centra, čelnica Piratske stranke Birgitta Jonsdottir rekla je da bi stranka mogla odustati od premijerske dužnosti. A to bi otvorilo put da premijerkom postane ugledna članica Zelenog pokreta Katrin Jakobsdottir.
Zeleni su bili dio vladajuće koalicije sa socijaldemokratima koja je vladala od 2009. do 2013. godine, a jedan od njezinih prvih poteza bila je aplikacija za članstvo u EU, što je postojeća vlada 2015. povukla.
Stranka obnove - osnovana ranije ove godine od nezadovoljnih članova Neovisne stranke - također je na putu do jasnog praga od 5 posto. Stranka bi mogla imati ključnu ulogu ne bude li ni jedan blok osigurao većinu.
Rezultati bi trebali biti objavljeni u nedjelju. (Hina)