Je li ova država sljedeća meta? "Postoji opasnost da Rusija pokrene napade. Bili bismo nemoćni"

Situacija u Europi i dalje se pogoršava. Prošlog tjedna ruski dronovi pojavili su se u Poljskoj, a u petak borbeni zrakoplovi narušili su estonski zračni prostor. Čini se da Moskva stavlja NATO na kušnju, ispitujući koliko daleko može ići.

tri vijesti o kojima se priča Stručnjaci upozoravaju Težak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca U Španjolskoj Otvorena istraga: Opasni virus procurio iz istraživačkog laboratorija? Traje potraga Razbojnik hara Trešnjevkom: U pola sata napao dvojicu muškaraca, a na meti su mu bile ove stvari

Stručnjaci stoga ne isključuju ni mogućnost ruskih zračnih napada i na neutralne zemlje poput Švicarske.

"Postoji opasnost da će Rusija također pokrenuti istraživačke napade na Švicarsku iz daljine", rekao je bivši zapovjednik zračnih snaga Bernhard Müller (68) za Sonntagszeitung.

"Nemamo protuzračnu obranu"

Ruski čelnik Vladimir Putin mogao bi iskoristiti napade da testira kako će neutralna zemlja i NATO reagirati, strahuje Müller.

"U Poljskoj i baltičkim državama već vidimo kako Rusi neprestano sondiraju granice", dodaje.

Prošlog tjedna švicarski ministar obrane Martin Pfister (62) već je jasno dao do znanja da će Švicarska biti bespomoćno prepuštena na milost i nemilost napadu bespilotnim letjelicama.

"Danas se naša protuzračna obrana ne bi mogla obraniti od takvog upada bespilotnih letjelica", kazao je.

Ali to se odnosi i na balističke vođene projektile, hipersonične projektile ili krstareće projektile, upozorava bivši vojni zapovjednik Müller.

"Daleko smo od toga da imamo protuzračnu obranu. A jasno je da bismo morali biti spremni prije 2030. godine."

"Sljedeća faza su napadi iz zraka"

Paul Winiker, bivši vijećnik luzernske vlade i član udruge Pro Militia, upozorio je na to da je prva faza hibridnog ratovanja, odnosno kibernetički napadi, već započela.

"Sljedeća faza su zračni napadi", rekao je za Sonntagszeitung.

Ministarstvo obrane priznaje da se postojeći sustavi kao što su mlažnjaci F/A-18 ili protuzračni topovi "ne mogu boriti protiv malih bespilotnih letjelica, krstarećih projektila, balistički vođenih projektila ili hipersoničnog oružja".

Savezna vlada stoga je naručila 36 borbenih zrakoplova F-35 i pet jedinica Patriot za protuzračnu obranu većeg dometa. To bi moglo zaštititi oko trećine površine države. Nabavit će i pet paljbenih jedinica Iris-T.

Ali čak i ako se provedu sve planirane nabave, ostaje problem nedostatka streljiva. Postavlja se pitanje može li se Švicarska doista učinkovito zaštititi od prijetnji iz zraka provedbom trenutačnih planova.