Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Istraživanje UN-a

50 milijuna ljudi u modernom ropstvu: "Ne mogu odbiti posao ili brak ili ne mogu otići zbog prijetnji, nasilja, prijevara..."

Ilustracija
Ilustracija Foto: Getty Images
Broj ljudi prisiljenih na moderne oblike ropstva zbog siromaštva i ostalih kriza, porastao je za petinu u posljednjih nekoliko godina, odnosno na oko 50 milijuna, objavila je u ponedjeljak UN-ova Međunarodna organizacija rada (ILO).

Više od polovice ih je prisiljeno raditi protiv svoje volje, a ostali su prisiljeni na brak, stoji u objavi ILO-a.

Pročitajte i ovo Povijesna isprika nizozemskog kralja, ilustracija - 4 Prekinut lanac Povijesna isprika nizozemskog kralja: "Tražim oprost za ovaj zločin protiv čovječnosti" Slika nije dostupna Globalno izvješće Visok rizik modernog ropstva u gotovo 60 posto zemalja

Obje kategorije spadaju pod ILO-ovu definiciju modernog ropstva jer obuhvaćaju ljude koji "ne mogu odbiti posao ili brak ili ne mogu otići zbog prijetnji, nasilja, prijevara, zloupotrebe moći i ostalih oblika prisile", dodaje se u priopćenju organizacije.

Situaciju su pogoršale krize poput pandemije koronavirusa, oružanih sukoba i klimatskih promjena, koje su u ekstremno siromaštvo gurnule još više ljudi te su ih prisilile na migracije, stoji u objavi UN-ove agencije.

"Mislim da smo jednostavno smanjili svoje dosadašnje napore.... Da smo skrenuli pogled s lopte kada je riječ o prisilnom radu", rekao je Reutersu glavni direktor ILO-a Guy Ryder, pozvavši na poboljšanja u praksi zapošljavanja i inspekcijama rada.

Mogle bi pomoći trgovinske mjere

On smatra da bi mogle pomoći i trgovinske mjere, poput zabrane izvoza i uvoza proizvoda nastalih prisilnim radom, koje trenutačno razmatra Europska unija.

U usporedbi s posljednjim brojkama iz 2016. broj ljudi u modernom ropstvu u međuvremenu je porastao za oko 9,3 milijuna, stoji u izvješću.

ILO, koji svoje procjene dijelom temelji na podacima iz kućanstava, otkriva i da se više od pola slučajeva prisilnog rada događa u zemljama s višim srednjim dohotkom ili u zemljama s visokim dohotkom, pri čemu je vjerojatnost da će prisilnome radu biti izloženi migranti triput veći nego kada je riječ o domaćoj radnoj snazi.

Kršenje radnih prava

U zasebnom dijelu izvješća, ILO je objavio da je Katar, koji se već suočio s optužbama o kršenju radnih prava migranata zaposlenih u raznim branšama uoči Svjetskoga nogometnog prvenstva postigao "znatan napredak" od otvaranja lokalnog ureda ILO-a u toj zemlji u travnju 2018.

FIFA-in izvršni direktor marketinga i komunikacija SP u Kataru 2022. Naser Al Hater u četvrtak je rekao da se zemlja suočila s brojnim nepoštenim kritikama zbog domaćinstva Svjetskog prvenstva koje se ne temelji na činjenicama.

Izvješće ILO-a ukazuje i na zabrinutost zbog optužbi o prisilnome radu u nekim dijelovima Kine.

To se odnosi na izvješće koje je 31. kolovoza objavio Ured UN-a za ljudska prava. U njemu stoji da su u Kini počinjena "ozbiljna kršenja ljudskih prava" i da pritvaranje Ujgura i ostalih muslimana u Xinjiangu može predstavljati zločin protiv čovječnosti.

Kina je odlučno odbacila sve optužbe i prošli mjesec ratificirala dvije konvencije protiv prisilnog rada.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene