'Oko jedne trećine stanovnika SAD-a su pripadnici manjine. U zemlji danas ima više pripadnika manjina nego što je 1910. ukupno bilo stanovnika', rekao je direktor Ureda Louis Kincannon.
SAD su 1910. imale 92,2 milijuna stanovnika. 17. listopada 2006. Ured za popis stanovništva je objavio da je ukupno stanovništvo SAD-a premašilo 300 milijuna.
Kalifornija ima 20,7 milijuna pripadnika manjina ili petinu od
ukupnog broja u SAD, a Teksas 12,2 milijuna, odnosno 12 posto na nacionalnoj razini.
Hispanici ostaju najbrojnija manjinska skupina s 44,3 milijuna 1. srpnja 2006., ili 14,8 posto ukupnog stanovništva. Crnci su drugi s 40,2 milijuna, a Azijati treći s 14,9 milijuna pripadnika. Nakon njih slijede američki Indijanci i domoroci s Aljaske s 4,5 milijuna, te domoroci s Havaja i drugog pacifičkog otočja s milijun stanovnika.
Populacija bijelaca, koji nisu hispanoameričkog podrijetla, 2006. iznosila je 198,7 milijuna ili 66 posto stanovništva.
U nekoliko saveznih država i u Okrugu Kolumbija (glavni grad
Washington), manjinsko stanovništvo je u većini - Havaji (75 posto), Okrug Kolumbija (68 posto), Novi Meksiko (57 posto), Kalifornija (57 posto) i Teksas (52 posto).
Manjinska skupina s najbržim rastom su Hispanici s 3,2 posto (1,4 milijuna) u godinu dana do 1. srpnja 2006., slijede Azijati s 3,2 posto u istom razdoblju. Crnačko stanovništvo naraslo je za 1,3 posto (522.000) dok se bjelačko stanovništvo u to vrijeme povećalo za 0,3 posto, navodi se u najnovijem izvješću Ureda za popis stanovništva SAD-a.
