Prema najnovijem Svjetskom izvješću o sreći za 2026. godinu, čak je šest europskih demalja u "10 najsretnijih". Hrvati nisu ni među top 50, a od susjednih je zemalja samo niže plasirana Mađarska.
Finska je devetu godinu zaredom na vrhu ljestvice najsretnijih zemalja na svijetu, a slijede je Island, Danska i Kostarika. Švedska i Norveška zaokružuju prvih šest, a slijede Nizozemska, Izrael, Luksemburg i Švicarska.
Uspon Kostarike na četvrto mjesto označava najviši rang ikad za neku latinoameričku zemlju. Drugu godinu zaredom, nijedna zemlja engleskog govornog područja nije se plasirala među 10 najboljih. Najbolje ocijenjeni je Novi Zeland na 11. mjestu, a slijede Irska na 13. i Australija na 15. mjestu.
Općenito, većina zapadnih industrijskih zemalja sada je manje sretna nego što je bila između 2005. i 2010., a negativne emocije postaju sve češće u svim globalnim regijama, navodi se u izvješću, prenosi Euronews.
Rangiranje se temelji na trogodišnjem prosjeku procjene kvalitete života svake populacije. Stručnjaci zatim nastoje objasniti varijacije među zemljama i tijekom vremena koristeći čimbenike poput BDP-a po glavi stanovnika, očekivanog zdravog životnog vijeka, prisutnosti nekoga na koga se mogu osloniti, osjećaja slobode, velikodušnosti i percepcije korupcije.
Hrvatska tek na 70. mjestu, rezultati zabrinjavajući kod mladih
Izvješće ističe i pozitivne pomake u srednjoj i istočnoj Europi - Kosovo, Slovenija i Češka pridružile su se prvih 20. Hrvatska je zauzela 70. mjesto, a ako govorimo o susjednim zemljama, Mađarska je na 74., Srbija, 30., Bosna i Hercegovina 47., Crna Gora 60., a Italija 38. mjestu.
Autori su otkrili da su mladi ljudi u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi mnogo manje sretni nego što su bili prije 15 godina. Iako su pozitivne emocije i dalje dvostruko češće od negativnih, zabrinutost se kod mladih općenito povećala.
Jedan od glavnih pokretača nesreće među mladima su društvene mreže.
"Globalni dokazi jasno pokazuju da veze između korištenja društvenih mreža i naše dobrobiti uvelike ovise o tome koje platforme koristimo, tko ih koristi i kako, kao i koliko dugo", rekao je Jan-Emmanuel De Neve, urednik Izvješća.
Dodao je da je prekomjerno korištenje povezano s puno nižim blagostanjem, ali da se čini da i oni koji se namjerno isključuju s društvenih mreža propuštaju neke pozitivne učinke.
"Osim složenosti, jasno je da bismo trebali što više nastojati vratiti 'društveno' u društvene medije", poručio je.
